Ovo predavanje je studentima i svim prisutnima održala profesorica sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli Amira Turbić-Hadžagić.
"Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine, napisana je Povelja Kulina bana. Prema historijskim izvorima to je najstariji zasvjedočeni štokavski dokument. To je dvojezični dokument i napisan je na latinskom jeziku latinicom, a poslije je preveden na bosanski jezik, pismom bosančicom", izjavila je profesorica sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli Amira Turbić-Hadžagić.
Kazala je da je ban Kulin došao na vlast 1180. godine i istaknuo se kao jedan od najboljih vladara tog perioda. Imao je izuzetne državne i organizatorske sposobnosti, te je osigurao blagostanje svojoj državi Bosni.
Na današnjem predavanju najmnogobrojniji su bili studenti sa Odsjeka za bosanski jezik i književnost, gdje su imali priliku čuti zanimljivo predavanje profesorice Turbić-Hadžagić o Povelji Kulina bana i njenoj historijsko-jezičnoj osobnosti.
Upriličeni su i brojni drugi sadržaji, a najveću pažnju mladih izazvala je radionica na otvorenom, u okviru koje su profesori jezika, studenti i učenici, učilil slučajne prolaznike, građane Tuzle znakove bosančice.
"U gradskom parku, kod spomenika Povelji Kulina-bana, oslikavali smo drinske oblutke i poklanjali ih prolaznicima. Htjeli smo simbolički ukazati na bosansku historiju u kamenu, na stećke i bosančicu", rekla je Amela Isanović, predsjednica Udruženja nastavnika bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika.
Manifestacija Dan Povelje Kulina-bana održava se u Tuzli po treći put. Prolaznicima su dijeljeni leci sa tekstom Povelje.
Povelja Kulina bana predstavlja ugovor sa zakletvom bana Kulina u kojem daje Dubrovčanima slobodu kretanja i trgovanja po Bosni. Kulinova Povelja nosi tačan datum svog postanka, a dragocjena je i stilistička tvorevina prema kojoj su se kasnije pisale druge povelje, pisma, darovnice i trgovački ugovori u srednjovjekovnom periodu.