Indeks demokratije izračunavao se na temelju pet kategorija: izbornog procesa, tj. u kojoj su mjeri izbori u nekoj zemlji pošteni i slobodni, građanskih sloboda, funkcioniranja vlade, političke kulture i političkog sudjelovanja.
Od 28 zemalja koje uživaju "punu demokratiju" 17 ih je iz Evropske unije. Najlošije među članicama EU-a stoji Slovenija, koja se nalazi na 27. mjestu zemalja u kojima vlada potpuna demokratija.
Velika Britanija i Francuska se tek nešto bolje, i nalaze se na 23. i 24. mjestu. Britaniji se zamjera da ima najniži postotak političkog sudjelovanja u razvijenom svijetu, a primijećena je i "erozija" građanskih sloboda. Skromni indeks demokratije Francuska je zaradila zbog nedostataka u funkcioniranju vlade, političkom sudjelovanju i političkoj kulturi.
Hrvatska je, prenosi Hina, zauzela 51. mjesto i nalazi se u kategoriji zemalja u kojima vlada "manjkava demokratija". Na toj listi, na 34, 37, 41. i 46. mjestu nalaze se i Italija, Mađarska, Slovačka i Poljska, članice EU-a. Bugarska i Rumunija, koje se Uniji pridružuju 1. januara 2007., smjestile su se tik ispred Hrvatske, na 49. i 50. mjestu.
Srbija se nalazi na 55. mjestu, Crna Gora na 58. a Makedonija na 68. mjestu. Bosna i Hercegovina nalazi se na 87. mjestu i svrstana je na listu "hibridnih režima".
Posljednja lista se odnosi na "autoritarne režime". Prva zemlja na tom popisu, i 113. na cjelovitoj listi, jeste Pakistan a posljednja je Sjeverna Koreja na 167. mjestu. Gotovo 40 posto svjetskog stanovništva živi u autoritarnim režimima.
