Šta je Inzko odgovorio Ustavnom sudu BiH: Ustav FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu
Funkcionerka HDZ-a BiH Borjana Krišto je, u svojstvu predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnijela Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.
Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u decembru 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u junu prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
Ustavni sud BiH zatražio je od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da, u svojstvu prijatelja suda, dostavi svoje mišljenje o apelaciji Borjane Krišto. Takav poziv bio je u skladu s prijašnjom praksom suda da se obrati OHR-u kad god se postavi neko pitanje vezano za određenu odluku visokog predstavnika.
Na zvaničnoj web stranici OHR-a na engleskom jeziku objavljen je sadržaj odgovora koji je Inzko uputio 7. maja 2018. godine Ustavnom sudu BiH. Iz odgovora se može zaključiti kako je odredba Ustava FBiH, a koju osporava Krišto, za visokog predstavnika međunarodne zajednice opravdana.
Ustavna odredba da se iz svakog kantona u Dom naroda FBiH bira najmanje po jedan delegat iz reda konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, za OHR je opravdana.
"Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekom kantonu da imaju pravo na 'vitalni nacionalni interes' zaštićen u tom kantonu, čak i kada je samo jedan od njihovih delegata izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou", piše u odgovoru OHR-a.
OHR navodi da bi se u procesu odabira delegata i dalje trebao koristiti popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama.
"U tom smislu, odredba koja je sada u Ustavu Federacije BiH je prijelazne prirode i izričito je povezana s pravom na povratak. Osporena odredba ide dalje i nastoji osigurati jednakost konstitutivnih naroda u cijeloj FBiH na trajnoj osnovi", naveo je Iznko.
Visoki predstavnik je istakao da odredba koju osporava Krišto, pored promicanja povratka izbjeglica i osiguravanja zastupljenosti konstitutivnih naroda, ima za cilj i da omogući zastupljenost manjinskim konstitutivnim narodima kad god bude izabran njihov predstavnik u skupštinu nekog od kantona.
"Odredba je kao takva bila alat za promicanje jednakosti naroda i sredstvo koje im omogućava da dobiju zastupljenost iz svih kantona u kojima žive", piše u odgovoru.
Inzko napominje da šesnaest godina nakon donošenja osporene odredbe u Ustavu FBiH nije poduzet nikakav korak kako bi se proglasio dovršenim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Upravo suprotno, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Strategiju Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja predviđa projekte vezane za povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Napominjemo da su neki od tih projekata imali pet godina trajanja i trebali bi biti dovršeni do 2020. godine", naveo je Iznko.
Željezničar na pogon Al-Jabera savladao GOŠK i uplovio u mirnu luku pred finiš prvenstva
