{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Srebrenica u grudima krije zlato i srebro, a utroba joj je puna ljekovite vode koja teče u kanalizaciju

24.11.2013. u 16:07
166
64
Srebrenica u grudima krije zlato i srebro, a utroba joj je puna ljekovite vode koja teče u kanalizaciju
166
Nekada poznata ljekovita “Guber voda” danas teče u kanalizaciju. Privatizacija "Banje Guber" je trebala biti ključ oporavka Srebrenice, međutim, ljekovitoj vodi je potrebna "finansijska injekcija".
Bosna i Hercegovina je zemlja koja se uistinu može pohvaliti mnoštvom izvora mineralnih i termalnih voda koje se već stoljećima koriste u svrhu liječenja. A neki od najljekovitijih sigurno su 48 izvora Guber vode u Srebrenici.

Srebrenica krije bogatstvo



Srebrenica u svojim grudima krije zlato, cink i olovo, a utroba zemlje puna je vode i minerala. Duga eksploatacija ruda ostavila je za sobom brojne rudarske rovove, potkope što je pogodovalo postepenom formiranju i izbijanju na površinu zemlje brojnih mineralnih vrela. Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenijuma, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice, piše Deutsche Welle.

U vrijeme Austrougarske monarhije, još od 1887. godine mineralna voda Crnog Gubera je flaširana i prodavana širom Evrope, ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 boca Guber-vode, izvezla je kompanija "Matoni" iz Beča, tri godine kasnije.

Guber voda sa vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije i to je objavljeno u farmakopeji (zvanični spisak uputstava, izdat od sanitetskih državnih organa, kojih se moraju pridržavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava) kao rezultat jednomjesečnog proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji.

Od tada se Guber voda prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara. Banja je radila tokom cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Blokade pokretanja banje



Akcionarsko društvo "Guber" iz Srebrenice prije nešto više od tri godine kupilo je staru banju i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom ruhu banja je trebala početi sa radom do kraja 2011. godine. Gradnja višemilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana već godinama je blokirana.

Načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković za DW o tome kaže: "Skupština opštine Srebrenica je Banju identifikovala kao strateški projekat. Od tog momenta Vlada RS na razne načine pokušava sve blokirati. Više puta je obustavljala i zabranjivala radove tvrdnjom da Opština Srebrenica nije imala nadležnost izdavanja građevinske dozvole. Nakon sudskih procesa Vrhovni sud RS je prije nekoliko mjeseci donijeo presudu u korist Opštine Srebrenica: radovi se mogu nastaviti ali suštinski problem je u koncesiji za eksploataciju vode. Sada je dodijela koncesije predmet sudskog spora, za koji se nadam, da će biti uskoro riješen u našu korist. Smatram da je sve ovo proizvod političke pohlepe koja vlada u BiH."

Upitan o značaju Banje Guber za Srebrenicu Duraković dodaje: "Srebrenica i njena Banja Guber su kao duša i tijelo, dio neraskidive cijeline koja jedna bez drugog ne može funkcionisati. Skupština opštine nije se uzalud opredijelila da je ovo jedan od najvažnijih strateških projekata razvoja i mi ne vidimo perspektivu Srebrenice po bilo kom aspektu života, od turizma do ekonomije i prosperiteta, bez Banje Guber."

Srebrenica nema koristi od svog prirodnog blaga



Ćamila Durakovića je ranije izjavio da bi Srebrenici prihod od Banje Guber i naknade za potopljeno zemljište koju HE Bajina Bašta u Srbiji ne uplaćuje Srebrenici već 20 godina bili dovoljni za razvoj Opštine bez ičije pomoći.

"Ovo je javna riječ čije odgovornosti sam svjestan i zato ponavljam ono što mi već godinama ukazujemo, na problem naknade za potopljeno zemljište jezerom Perućac, Guber Banja i revizija eksploatacije prirodnih resursa sa područja opštine Srebrenica kao što su rudnici boksita u Podravanju, olova i cinka u Sasama i šume jednim dijelom. Mislim da bi to bilo dovoljno da za pet godina od Srebrenice napravimo jednu od najrazvijenijih opština u Bosni i Hercegovini kao što je nekad i bila, a sad je na zečelju razvijenosti. To je garant ukoliko bi nam deblokirali prvenstveno politički da opština raspolaže svojim resursima barem kao ravnopravan partner a ne ovako kao što je sada. To znači da bi tako svake godine za razvoj u budžetu mogli planirati pet miliona maraka kojih sada nemamo."

Za Ćamila Durakovića, prvog čovjeka lokalne izvršne vlasti je neupitno da je problem Srebrenice u blokadi od Vlade RS-a, ali ne i za prvog čovjeka lokalne zakonodavne vlasti i lidera lokalnog SNSD-a dr. Radomira Pavlovića koji kaže:

"Ja uopšte ne mislim tako. Opština je po meni trebala da kupi Argentariu ili Domaviju (dva stara hotela sa medicinskim stacionarom korištena prije rata,) da ponudi partnerski ugovor Vladi, odnosno Fondu kao vladinoj instituciji, i da se riješi to pitanje. Išlo je se nekim drugim tokom kao i oko nekih drugih resursa koji su ovdje bili i sad optužuju Vladu RS-a da je kriva što uopšte nije tačno. Ovo je politički problem", kaže Pavlović i dodaje: "U tom političkom trvenju gube građani Srebrenice i niko se ne pita što se svaki dan ljudi sa ovih prostora sele. Odlaze jer nemaju osnova za opstanak".

"Ako je Radojica Ratkovac bio partner sadašnjeg Načelnika (ovo je aluzija na posljednje lokalne izbore gdje je Ratkovac prvi čovjek A.D. Guber bio nezavisni kandidat za opštinskog načelnika zbog čega ga je SNSD i MIlorad Dodik označio krivcem što zajednički kandidat SNSD-a i svih drugi stranaka sa srpskim predznakom u Srebrenici nije uspio dobiti mandat opštinskog načelnika) neka proda opštini jedan od ta dva objekta i Banja se može pokrenuti koristeći dio od 20 procenata prirodnog resursa, u ovom slučaju vode, na koji ima pravo lokalna zajednica bez obzira na koncesiju", ističe Pavlović.

Kvalitet i sastav vode se ne mijenja već 100 godina



Guber voda sadrži željezo u dvovalentnom obliku koje se jedino tako pije u prirodnom stanju uz propisanu liječničku terapiju i naučno je verifikovana za liječenje različitih bolesti. Liječi hipohromne anemije, esencijalne hipohromne anomalije, manjak apetita, opštu slabost organizma, gubitak tjelesne težine, iznemoglost, umor, astenije, neurovegetativne smetnje, hronična oboljenja kože, reumatizam, Multipla sklerozu i dr. Nučne analize i ekspertize Guber vode obavljane su kroz istoriju do sad tri puta: Prvi put je to uradio bečki profesor Ernest Ludwig 1886 – 1888 godine.

Drugu načnu analizu je 1953.godine radio prof. Stanko Miholjić iz Zagreba i treću 2005. godine kao svoj magistarski rad radio je dr. Almir Pašagić, Srebrenčanin rođen i odrastao na domak izvorišta Gubera. Rezultati sve tri analize su gotovo identični što znači da se sastav i karakteristike Guber vode nisu mijenjale poslednjih 100 godina.

Upitan šta bi pokretanje Banje Guber značilo sa medicinskog stanovišta dr. Almir Pašagić za DW kaže:

"Danas u svijetu skoro dvije milijarde ljudi ima smanjene reserve željeza u krvi, milioni ljudi imaju anemiju sa deficitom željeza i Guber voda bi njima značila mnogo u liječenju, a nekima čak bukvalno i život. Dolazak i boravak u Srebrenici velikog broja pacijenata i turista bi opet oživjeo Srebrenicu i omogućio sve ono što se naziva održivi povratak, reintegracija i prosperitet grada."

Građani Srebrenice, svih nacija, malo oko čega bi se složili u potpunosti i bili jedinstveni kao o pitanju Banje Guber. Nekada su višednevni tretmani Guber-vodom pokazivali izvanredne rezultate i olakšavali tegobe pacijentima koji boluju od multiple skleroze.

Milan Stjepanović, predsjednik regionalnog udruženja oboljelih od te bolesti, kaže da bi pokretanje Banje bilo od ogromnog značaja za oboljele od ove neizlječive bolesti jer brojna istraživanja su pokazala da ljekovita Guber voda zaustavlja i usporava napredovanje multiple skleroze.

"Otvaranje Banje bi značilo nova radna mjesta kako direktno tako i indirektno na proizvodnji hrane i uslužnim djelatnostima što bi svakako podiglo standard življenja u Srebrenici, a dobro bi došlo i za punjenje budžeta opštin", kazao je Bego Bektić.

"Kao obični građani mi ne znamo šta se dešava ali sa tog istog stanovišta gradnja Banje se mora nastaviti zbog svega što ona znači za ovaj grad. Moj lični stav i mišljenje je da je ona negdje oko Banja Luke ili Laktaša do sada bi sigurno odavno radila", kaže Cijetin Maksimović.

Sadmir Nukić ističe da projekat otvaranja Banje je od životne važnosti po stanovništvo Srebrenice.

"Ali svjedoci smo da od toga nema ništa jer je nekom u interesu da se ovdje Bošnjaci ne vraćaju a Srbi da budu kolateralna šteta. Na tome se radi sistemski, uglavnom od strane institucija iz Banje Luke", kazao je.

“Zlatna groznica” opasnost za Guber vodu



Ipak, mnogi Srebreničani nisu veliki optimisti. Smatraju da bi zbog nekontrolisane eksploatacije rudnika Sase veoma lako moglo doći do nestanka ljekovitih izvora. U neposrednoj blizini izvorišta postoji 12 horizonata rudnika olova i cinka, Sase, koji se eksploatiše gotovo hiljadu godina.

Prije posljednjeg rata u BiH, osim olova i cinka, iz tog rudnika se godišnje vadilo osam do deset kilograma zlata i 15 do 18 tona srebra. Tada je postavljen zaštitni pojas oko izvorišta Guber, međutim upravo u tom dijelu su najbogatije rudne žile. Danas rudnik koristi jedna ruska kompanija, čiji zvaničnici ističu da zaštitni pojas nije ugrožen. Srebreničani su skeptici.

"Voda Guber je od davnina poznata kao ljekovita. Nastaje oplakivanjem sulfidnih minerala iz ovih rudnih ležišta i tako poprima svoja minerološka svojstva. To je voda koja se morala zaštititi i još u ono vrijeme u tom dijelu rudnog ležišta urađeni su zaštitni stubovi, te se ni istražni radovi u tom dijelu nisu smijeli vršiti. To je za nas rudare bilo nešto sveto. Ulazak u eksploataciju rude u ovom dijelu bio bi poguban i značio bi nestanak Guber vode", naglasio je Hajrudin Mehmedović, prijeratni tehnički direktor rudnika Sase, naglašavajući da je i on čuo te priče o ugroženosti zaštitnog pojasa ali da ih ne može potvrditi jer od 1992. godine nije ulazio u rudnik.

Načelnik opštine Ćamil Duraković kaže: "To je sve nezvanično i rekla kazala. Po poslednjem izvještaju Republičkog inspektora rudarstva koji redovno dolazi u kontrolu rudnika u Sasama nema povreda zaštitnog pojasa i sve se radi po propisima. Mi nemamo razloga da ne vjerujemo tim izvještajima."

Bilo kako bilo vrijeme je neumitni faktor koje sve pokazuje i dovodi na svoje mjesto. Tako će se vjerovatno u doglednom vremenu znati hoće li Banja Guber ipak profunkcionisati i oživjeti Srebrenicu, hoće li 48 srebreničkih ljekovitih izvorišta i dalje davati mnogima potreban lijek.

Tračak nade ulijeva i ono što smo vidjeli ovih dana da se na izvorištu nastavljaju radovi na pokrivanju objekta restorana i vidikovca. Majstori koji to rade nisu nam mogli dati nikakvu informaciju a na sve naše napore ostao nam je nedostupan i Radojica Ratkovac alfa i omega a.d. “Guber” Srebrenica.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: