{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Srbija i RS ne mogu graditi hidroelektrane na Drini bez saglasnosti BiH

25.9.2012. u 21:11
0
99
Srbija i RS ne mogu graditi hidroelektrane na Drini bez saglasnosti BiH
0
Srbija i RS ne mogu graditi hidroelektrane na Drini bez saglasnosti BiH
Foto: Ilustracija
Vlade bh. entiteta Republika Srpska i Srbija imaju namjeru, bar s tom informacijom istupaju u javnost, zajednički izgraditi hidroelektrane u sklopu projekta "Srednja Drina". O ovome se već ranije govorilo, ali tema je ponovo aktualizirana uoči izbora u našoj zemlji, a po svoj prilici nakon njih će priča utihnuti.
Vrijednost projekta je između 700 i 800 miliona KM, bar je tako najavljeno nakon prošlomjesečne posjete premijera RS-a Aleksandra Džombića Beogradu. Ovo će biti i jedna od tačaka na dnevnom redu zajedničke sjednice vlada RS-a i Srbije u Banjoj Luci, najavljenoj za 2. oktobar. Ono što je upitno je to da li ima novca za projekat, dok je s druge strane sigurno da on ne može biti realiziran bez saglasnosti države BiH.

Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) podsjeća da je prije nekoliko godina pred izbore u Srbiji o tome pričao i bivši predsjednik te zemlje Boris Tadić, a da mu je sagovornik bio Milorad Dodik.

Predizborna priča

"Očito je da se i Ivica Dačić uključio u izbornu kampanju kod nas i njegov dolazak nedavno ja tumačim isključivo i jedino u tom kontekstu. Priča o velikom ulaganju oko 'Srednje Drine' u ovom trenutku nema nikakve osnove. Pričali su da će to Italijani graditi, ali Italijani imaju dovoljno svojih problema. Ni RS ni Srbija nemaju dovoljno novca tako da je potpuno jasno da je u pitanju puka predizborna kampanja. Kada su u pitanju nadležnosti, mislim da RS to može graditi, ali uz uvjet da Komisija za koncesije na nivou BiH, pošto je u pitanju međudržavni prostor, na to da saglasnost. Ako je projekat dobar, ne vidim nijedan razlog zašto ne bi dali saglasnost", rekao je Ivanić za Klix.ba.

Predsjednik PDP-a dodaje i to da je motiv održavanja same zajedničke sjednice dviju vlada uoči izbora vrlo jasan. "Dačić je već bio tu dva puta, jasno je da podržava socijaliste, a nije mu mrzak ni Dodik. Mislim da on pravi katastrofalnu grešku, za razliku od Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića koji se ponašaju daleko mudrije i rezervisano", smatra Ivanić.

Zakonom o koncesijama BiH je regulisano da su svi projekti gdje je u pitanju pravni subjektivitet BiH u nadležnosti državnih institucija, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, a u skladu s tim i resornog ministarstva i Komisija za koncesije.

"Odluku o realizaciji nekog koncesionog projekta donosi Vijeća ministara na prijedlog resornog ministarstva. Vijeće ministara donosi odluku, a onda treba da je potvrde i oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Nakon toga resorno ministarstvo raspisuje tender. Komisija za koncesije je regulatorno tijelo koje daje saglasnost na tekst tendera i ugovora te na fizibliliti studiju. Kada se sklopi ugovor Komisija prati njegovu realizaciju, tako da tu štiti interese i koncesionara i koncedenta. Kada je u pitanju projekat 'Srednja Drina', u skladu sa Zakonom, to je čista nadležnost državnih institucija", pojašnjava u razgovoru za Klix.ba Hamed Mešanović, predsjednik Komisije za koncesije BiH, te dodaje da realizacija projekta može ići preko entiteta, ali donošenje odluka u ovom slučaju je na nivou države.

Nadležnost je na državi

Inače, u srednjem toku Drine, koji je i granica između dvije države, još u vrijeme bivše Jugoslavije planirane su dvije hidroelektrane, Tegare snage 250 megavata i Kozluk 75 megavata. Ovoj projekat je trenutno izostavljen iz najavljenih planova RS i Srbije.

"Svaki projekat koji se radi u ovom dijelu potpada pod nadležnost BiH i Srbije. Ovaj sporazum između Srbije i njenog partnera, italijanske kompanije Seci, te RS-a s druge strane, je pravno nevalidan. Prije ovoga EP BiH je kao privredni subjekat, u vrijeme dok sam ja bio njen generalni direktor, uputila saminicijativnu ponudu Komisiji za koncesije kako bismo dobili koncesiju za izgradnju hidroelektrana Tegare i Kozluk. Uradili smo idejne projekte i fizibiliti studije koje smo im uputili, a onda se ušlo u pravni spor između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Komisije, jer Ministarstvo se proglasilo nenadležnim, što nije istina. Prebacivali su to na RS. Tada, a i sada kažem da ću podnijeti tužbu Međunarodnom sudu u Strazburu ukoliko se bilo šta pokrene bez saglasnosti BiH", kaže za Klix.ba Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH i bivši generalni direktor Elektroprivrede BiH.

Vrijednost izgradnje ove dvije hidroelektrane, bez ostalih koje se spominju u projektu RS-a i Srbije, je oko 750 miliona eura. Pola od toga bi vjerovatno trebala obezbijediti RS. Do tih novaca se može doći kreditnim zaduživanjem, ali bi za njih trebala garantirati BiH, što se ne može desiti, jer se radi o projektu Elektroprivrede RS-a, dodaje Jerlagić.

"Smatram da taj projekat treba biti preteča dobrih odnosa zemalja u regionu, pa čak i preteča puta ka EU ovih država, a nikako projekat zahlađenja u odnosima i vraćanja kola unazad između njih, pa čak i Italije koja je uvučena u projekat ne znajući suštinu odnosa", mišljenja je Jerlagić.

U BiH je iskorišteno samo 30 posto hidropotencijala i BiH ima potrebu da gradi hidroelektrane, pogotovo na Drini. Ovakav projekat koji osim električne energije ima i druge prednodnosti, je potreban BiH, a nikako samo jednom njenom entitetu i na nivou jednog entiteta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: