{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sarajevska mljekara Milkos: Deset godina od uspješne privatizacije

31.10.2014. u 11:00
197
28
Sarajevska mljekara Milkos: Deset godina od uspješne privatizacije
197
Sarajevska mljekara Milkos najstariji je proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH. Osnovana je 1953. godine, a tada je izgrađena donacijom UNICEF-a i bila je predviđena kao pomoć djeci Sarajeva u posljeratnim danima izgradnje zemlje.
Mljekara je osnovana kao samostalno preduzeće, potom je bila u sastavu IPK Sarajevo, a dugi niz godina i članica poslovnog sistema UPI Sarajevo.

Ekipa portala Klix.ba posjetila je proizvodne pogone ove kompanije u industrijskoj zoni u Hadžićima, gdje smo razgovarali sa direktorom Adinom Fakićem.

S dipl. ing. prehrambene tehnologije Nedimom Hadžiomerovićem obišli smo proizvodne pogone mljekare, koja je u potpunosti automatizovana.

Uspješna privatizacija



Milkos je uspješno funkcionisao od osnivanja pa do početka rata 1992., kada je ušao u krizu iz koje nije izlazio do 2004. godine.

Upravo te godine privatizovala ga je kompanija Teloptic, koja je danas stopostotni vlasnik mljekare.

Teloptic se obavezao da će iz vlastitih sredstava izmiriti obaveze prema dobavljačima, da će zadržati svih 85 i dodatno uposliti nove radnike, što je ova kompanija i ispunila.

Od 2004. godine do danas Milkos je investirao oko 30 miliona KM u izgradnju novih građevinskih objekata, kupovinu nove najsavremenije opreme i uspostavljanje otkupne baze mlijeka.

Do danas je od privatizacije penzionisano 30 radnika, a trenutno je uposleno 140 većinom mladih radnika.

Mljekaru vodi mlad, stručan i obrazovan kadar iz oblasti mašinstva, elektrotehnike, prehrambene industrije i ekonomije.

Od 2007. na novoj lokaciji



Do 2007. godine mljekara je bila smještena na Pofalićima (preko puta Fabrike duhana Sarajevo).

"Prijašnja lokacija nalazila se veoma blizu centra grada, što je, uzevši u obzir posao kojim se mi bavimo - u krug preduzeća dnevno dođe dvadesetak cisterni sa mlijekom - bilo neprihvatljivo kako za grad, općinu, tako i za lokalno stanovništvo", rekao je Fakić.

Menadžment kompanije odlučio je da iz tog razloga potpuno novu mljekaru sa najsavremenijom opremom izgradi u industrijskoj zoni u Hadžićima.

Osnovnu liniju proizvoda Milkosa čine mliječni proizvodi i prerađevine od mlijeka: tetrapak mlijeko; sirevi i sirni namazi; pavlake, jogurti i kefir; te sokovi i voda.

U prosjeku ova mljekara dnevno proizvede oko 70.000 litara mlijeka dnevno (u ljetnom periodu 80.000, a u zimskom oko 60.000 litara).

Najtraženiji proizvodi u BiH su tetrapak mlijeko, zatim jogurti, kefir...

Farma "Spreča" u Kalesiji



Milkos i Teloptic su prije šest godina u Kalesiji izgradili najmoderniju i najopremljeniju farmu na Balkanu - farmu "Spreča".

Ova farma danas zapošljava oko 80 radnika.

Farma dnevno proizvede između 16.000 i 18.000 litara mlijeka, čime zadovoljava jednu trećinu ukupnih dnevnih potreba Milkosa, dok 1.500 farmera/kooperanata isporuči oko 40.000 litara mlijeka dnevno.

Fakić kaže kako danas u BiH oko 80 posto proizvođača mlijeka posjeduje do pet krava, a minimalan broj na farmi koji im može obezbjeđiti normalan život i zaradu je 20 krava.

"Najvažnije je za nas da investiramo u vlastitu farmu koja će nam biti polazna osnova za razvoj malih farmera. Taj način povezivanja farmera i prerađivača je veoma dobar, a mi im želimo omogućiti da kroz razvoj farme 'Spreča' teče i njihov razvoj. To znači da farma 'Spreča' uzgoji junice na vlastitom posjedu, proda ih farmerima po što povoljnijoj cijeni, a oni ih potom otplate mlijekom", naveo je Fakić.

Izvoz u EU je najveći problem



Fakić je naglasio da Milkos posjeduje halal i ISO certifikat 22000:2005.

Trenutno Milkos od 20 do 25 posto svojih proizvoda izvozi u zemlje CEFTA-e: Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju.

Najzastupljeniji je na tržištima Crne Gore i Makedonije, a nedavno je počeo i izvoz u Srbiju.

Međutim, nemogućnost plasmana proizvoda na tržište Evropske unije (EU) jedan je od najvećih problema sa kojima se susreće ova kompanija.

Inače, bh. mljekare još uvijek ne mogu izvoziti svoje proizvode u zemlje EU, jer BiH nije na vrijeme donijela potrebne pravilnike i osigurala efikasnu inspekcijsku kontrolu ovih proizvoda.

"Mi smo jedna od četiri mljekare kojima je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dalo odobrenje za izvoz u EU. Očekujemo da će i taj problem biti riješen do kraja ove godine", rekao je Fakić.

Poplave napravile velike štete



Majske i avgustovske poplave izuzetno su negativno utjecale na poslovanje mljekare, jer su na Farmi "Spreča" poplavile oko 400 hektara zasijanih površina i tom prilikom potpuno uništile pšenicu i travno-djetelinske smjese.

"Mi smo zbog poplava imali do milion KM direktne štete, koja je sa sobom donijela i indirektnu štetu - smanjenje proizvodnje mlijeka, jer nismo imali dovoljno kvalitetne hrane za krave", kazao je Fakić.

Ocijenio je kako je kvalitet mlijeka u BiH jako dobar, što su utvrdile veterinarske inspekcije i Ured za hranu i veterinarstvo (FVO) Evropske komisije.

"Milkos nikad nije imao problem sa aflatoksinima jer otkup mlijeka vršimo sa područja Bjelašnice, Jahorine, Romanije, Vlašića i vlastite Farme 'Spreča'. To je dokaz da je mlijeko kvalitetno i dobro u BiH. Bitno je da potrošači znaju kako uvozno mlijeko nije ništa kvalitetnije od našeg", dodao je Fakić.

Brojna priznanja dokaz su kvaliteta



Milkos je do sada primio brojna priznanja kako u prijeratnom, tako i u poslijeratnom periodu.

Jedna takva nagrada ovoj je mljekari nedavno uručena u okviru 41. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajma šljive u Gradačcu.

Proizvodi Feta punomasni sir, Kefir 2,8% m.m. i Vajkrem zaslužni su što je Milkos dobio Zlatnu medalju ekstra klase.

"Mi smo mljekara koja ima 60-godišnju tradiciju. Imamo desetine takvih priznanja osvojenih u prijeratnom i poslijeratnom periodu. Nama je to postalo uobičajeno, jer smo svjesni da imamo kvalitetne proizvode", prokomentarisao je kratko Fakić.

Dodao je kako se Milkos svakodnevno nalazi pod nadzorom kantonalnog veterinarskog inspektora, koji uzima uzorke svježeg mlijeka, poluproizvoda i gotovog proizvoda i šalje ih na analizu u nezavisne laboratorije, koje potom utvrđuju njihovu ispravnost.

"Mi u ovih deset godina od okončanja privatizacije nismo imali nikakav problem koji bi utjecao na zdravlje potrošača", dodao je Fakić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: