{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Samo 2,2 posto teritorije BiH pod zaštitom države

S
13.10.2009. u 08:00
0
5
Samo 2,2 posto teritorije BiH pod zaštitom države
0
Prirodne ljepote, uz kulturno-historijsko bogatstvo, kapaciteti su koji prosječne turiste privuku da dođu u određenu zemlju, provedu nekoliko dana, ostave novac i vrate se ponovo. Razvijene zemlje svoje prirodne vrijednosti stavljaju pod svoju upravu, dok ozbiljnijih i značajnih pomaka u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini još uvijek nema.
Očuvanje i unaprijeđenje prirodnih bogatstava očito se još nije našlo na dnevnom redu naše dokone vlasti. Prirodne ljepote BiH umjesto da budu stavljene pod posebnu zaštitu, prepuštene su nekontroliranoj eksploataciji i nemaru lokalnih vlasti i stanovništva.

Bosna i Hercegovina trenutno ima zakonski zaštićeno ukupno 2,2 posto površine, dok zemlje Evropske unije imaju preko deset ili 15 posto zaštićenih dijelova prirode. Podsjetimo, najveći dio zaštićenih područja čine nacionalni parkovi, dva 'stara'- Sutjeska osnovan 1965. godine, nacionalni park Kozara osnovan 1967. godine, te jedan 'novi'- nacionalni park Una, koji je utemeljen 2008. godine. Spomenicima prirode proglašeni su Skakavac, Prokoško jezero, vrelo Bosne i Tajan, parkovi prirode su Hutovo Blato i Blidinje, a zaštićeni pejzaži Bijambare i Bentbaša.

Komparacije radi, Slovenija je prema posljednjim dostupnim informacijama zaštitila više od sedam posto svoje površine, Hrvatska preko 9, Makedonija preko 8, Srbija preko 6, a Crna Gora preko 7. Bosna i Hercegovina je uz pritisak nevladinih organizacija, sebi zacrtala da će do 2010. godine uspjeti zaštiti tek 3 posto svoje površine.

BiH je već prema ranijim strateškim dokumentima kao što je NEAP trebala do sada imati oko 7 posto zaštićenih dijelova prirode, no realizacija takvih planova još uvijek se ne nazire.

Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa čiji su aktivisti angažovani u oblasti zaštite okoliša, smatra da je pred našom zemljom dug put kada je u pitanju briga za prirodne potencijale i čvrsta opredjeljenost vlasti da iste stavi pod svoje okrilje.

„Pokrenuli smo više kampanja kako bi nadležni do kraja 2010. godine zaštitili tri posto teritorije. U okviru ovog projekta rađene su aktivnosti za zaštitu planine Konjuh, Bardača, obale Vrbasa , a pokrenute su aktivnosti za proglašenja zaštićenim podrućjima Prenj-Čvrsnica-Čabulja, Igman-Bjelašnica, Trebižat i Vjetrenica“, kaže Zoran Adžaip, aktivista CCI, za Sarajevo-x.com.

No, problemi se ne završavaju usvajanjem zakona, jer njihova (ne)implementacija znači da sankcije za prekršioce skoro da ne postoje. Do sada nikada nijedna inspekcija nije kaznila nekoga za nepoštivanje Zakona o zaštiti prirode, osim kada se desi ekocid, pa mediji skrenu pažnjui.

"Temeljni problem zaštite prirode i zaštićenih područja je održivi razvoj tih lokaliteta. Nema spremnosti unutar svih nivoa vlasti, a ni u lokalnoj zajednici, jer se još uvijek gleda da su to "tereti" i nameti vlastima, a ne razvojni potencijal i zapošljavanje ljudi“, navodi Adžaip.

On dalje navodi da su lokalni "šerifi" uzurpirali pojedine prostore i koče cijeli proces.

„Navest ću samo primjer Prokoškog jezera kraj Fojnice - svi zakonski i podzakonski akti su doneseni na nivou Srednjobosanskog kantona, ali provedba zakona nije ni počela. Jezero umire , a vikendaši i dalje uzimaju dragocjenu vodu i ispuštaju kanalizaciju u jezero, što je dovelo do teškog zarastanja jezera“, upozorava on.

Tako u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma priznaju da je „broj zaštićenih područja u odnosu na stepen prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine generalno veoma mali, te je neophodno pripremiti i primjeniti potpuno novi pristup u upravljanju prostorima specijalne namjene“.

Također ističu da „zaštićenim područjima koja se već nalaze u bazi podataka ne upravlja sukladno znanstvenim ekološkim principima“. Radi se o tome da poslijeratnim zakonima koji se odnose na ovu oblast nije jasno istaknuto preuzimanje ranije zaštićenih područja. Stoga, kako ističu, dolazi do zanemarivanja određenih područja kao zaštićenih ili do proglašavanja već zaštićenih područja.

U inat malim ćundarama

13.10.2009. u 08:05

Prvi susret Zapatera i Obame

13.10.2009. u 07:21
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: