"Sada izranja konsenzus kako više mora da bude učinjeno radi unapređenja rasta i otvaranja novih radnih mjesta", izjavio je američki predsjednik Barack Obama na kraju skupa G8 kome je on bio domaćin u planinskom odmaralištu Camp David, 100 kilometara sjeverno od Washingtona.
Kako je izvjestila američka novinska agencija Associated Press (AP), očigledno je da šefovi država ili vlada najmoćnijih zapadnih privreda, SAD, Japana, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Kanade, zajedno sa energetskom silom Rusijom, sada govore o načinima kako da podstaknu rast njihovih privreda, a ne samo da smanje izdatke.
Uprkos ovakvoj debati za okruglim stolom u predsjedničkoj kabini, nisu data uputstva šta dalje pošto su se državnici ogradili izjavom da "prave mjere nisu iste za sve nas".
Po AP-u, veliki dio naglaska na rast koji bi podsticale vlade, usmjeren je prema konzervativnoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja je došla na samit kao evropski lider koji zahtijeva štednju kao najvažniji korak ka ublažavanju dužničke krize u eurozoni.
No, izbor socijaliste Francoisa Hollanda za predsjednika Francuske, druge po veličini privrede u Evropskoj uniji i parlamentarni izbori u Grčkoj koji su stvorili političkih haos u toj zemlji, predstavljaju jasno odbijanje stezanja kaiša koji oličava Merkel, primjetio je AP.
Merkel je, pak, izjavila kako se rast i smanjivanje deficita međusobno pomažu, sa čime su se složili svi prisutni, a što je ona nazvala "velikim napretkom".
Govoreći o rastu, Merkel je kazala da investicije koje se razmatraju, podrazumijevaju i istraživanje i razvoj, internet mreže i infrastrukturu, ali ne i ekonomski "stimulans u uobičajenom smislu riječi".
Sa time su se složili zvaničnici SAD-a koji su kazali kako mjere za rast koje će eventualno primjeniti Evropljani, možda neće uvijek zahtijevati javne troškove i da bi mogli biti u formi javno-privatnog partnerstva ili kao inicijative sračunate na smanjivanje kredita.
Opće je gledište, po AP-u, da su ostali državnici podržali zalaganje Merkelove za štednju, time što su poručili da budžetski deficiti moraju da budu zatvoreni.
No, oni su u saopćenju primjetili, također, kako bi budžetska smanjenja "trebalo da uzmu u obzir promjenljive ekonomske prilike u pojedinim zemljama i da podrže optimizam i ekonomski rast".
To po AP-u, kao da sugeriše volju da zaduženim državama bude dozvoljeno više vremena za smanjivanje njihovih deficita u skladu s pravilima eurozone, kako bi bile ublažene smrtonosne posljedice rezova u privredi.
Državnici su, također pozvali na "ulaganje u obrazovanje i modernu infrastrukturu" što bi podrazumijevalo i veće troškove vlada.
Učesnici samita G8 su dalje podržali ostanak Grčke u eurozoni, naglasivši istovremeno da ta zemlja mora da poštuje preuzete obaveze.
To, tumači AP, govori o svijesti da bi izlazak Grčke iz pomenutog monetarnog bloka imao nesagledive štete po globalni finansijski sistem.
AP navodi da je dalja tema ovog prevashodno ekonomskog samita bila razmatranje krhkog tržišta nafte u svijetu.
Postignut je dogovor da složno budu puštene u promet rezerve nafte kako bi bila uspostavljena ravnoteža za slučaj poremećaja na međunarodnim tržištima kada stupe na snagu nove sankcije protiv velikog proizvođača tog energenta Irana, zavedene zbog nuklearnog programa Islamske republike.
Državnici su se saglasili da, suočeni s manjkom nafte, preduzmu "bilo koju odgovarajuću akciju".
Već sama priprema za puštanje u promet rezervi nafte bi, po AP-u, trebalo da pomogne smirivanju tržišta i osigura da cijene energenta, koje padaju, ne počnu ponovo da rastu.
