{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Samer Rešidat za Klix.ba: Ova vlada ima perspektivu u smislu zajedničkog rada

9.11.2015. u 08:20
183
58
Samer Rešidat za Klix.ba: Ova vlada ima perspektivu u smislu zajedničkog rada
183
Samer Rešidat za Klix.ba: Ova vlada ima perspektivu u smislu zajedničkog rada
Samer Rešidat (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
S ministrom kulture i sporta Kantona Sarajevo Samerom Rešidatom razgovarali smo o kulturno-sportskim dešavanjima u KS, problemima s koordinacijom aktivnosti na različitim nivoima vlasti u BiH, radu Vlade KS, te o državnom aparatu koji je sinonim mladima za idealnog poslodavca.
Ministar kulture i sporta KS nedavno je tražio izvještaj svih institucija kulture u Kantonu Sarajevo o prihodima, a s posebnim fokusom na pozorišta. Na osnovu dostavljenih izvještaja došlo se do zaključka da su prihodi kulturnih institucija ove godine povećani u odnosu na prethodnu.

"Došli smo do informacija da je u prethodne dvije godine, odnosno za mjesec septembar i oktobar, od kada su imenovane nove upravljačke strukture, došlo do vidljivog rasta. Narodno pozorište je u 2014. godini imalo prihode u iznosu od 16.970 KM i 2.220 posjetilaca, dok je ove godine u istom periodu ostvarilo prihode od 37.970 KM odnosno 4.022 plaćene ulaznice. Slično je i u Pozorištu mladih koje je povećalo prihode sa 5.300 KM na 14.500, dok je Kamerni teatar ostvario porast veći od sto posto", kazao je na početku razgovora Rešidat.

Rešidat ističe da mu je posebno drago što je pokazao kako se prihodi kulturnih institucija mogu povećati, posebno zbog toga što je na početku njegovog mandata bilo polemika u smislu da je to nemoguće.

"Nemoguće je da se ustanove kao što su Narodno pozorište i Pozorište mladih finansiraju isključivo od prodaje karata, ali sam rekao da se dobrim dijelom mogu samofinansirati i to ću pokazati u narednom periodu. Svjedoci smo da se u svim ovim ustanovama traži karta više, sve karte su rasprodate. 'Prosjačka opera' Kokana Mladenovića rasprodata je osam dana prije. Ova predstava je predstava koja je prvi put izvela kompletan glumački ansambl Narodnog pozorišta na scenu", kazao je Rešidat.

On dodaje da je vidljivo kako postoji interesovanje građana za kulturna dešavanja odbacujući navode da građani BiH ne prepoznaju kulturu.

"Generalno, kultura je u proteklom periodu bila zanemarena, a također je nedostajao i dobar marketing, kao i odabir boljih predstava. Na kraju smo ipak pokazali da radom možemo popraviti stanje u kulturi, ali i u sportu", rekao je Rešidat.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo ističe da će se ministarstvo na čijem čelu se nalazi u narednom periodu usmjeriti na rješavanje nagomilanih problema u ovoj sferi.

"Ja sam uvijek za to da se krene od gorućih problema. Na sljedećoj sjednici Vlade KS naći će se Prijedlog zakona o kulturno-turističkoj taksi koji će sigurno u narednom periodu donijeti dosta novca Kantonu Sarajevo. Kulturno-turistička taksa postoji svuda u svijetu. Vjerujem da sistemskom kontrolom i implementacijom tog zakona u narednih godinu ili dvije možemo očekivati blizu milion KM od tih taksi. Taj novac bi trebao biti preusmjeren na zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa BiH jer ljudi prvenstveno zbog toga i dolaze u našu državu, zatim na finansiranje muzeja koji su na državnom nivou, a jedan dio tih sredstava će odlaziti Ministarstvu saobraćaja KS, odnosno na održavanje cesta kojim gosti dolaze", kazao je Rešidat.

Mnoga sportska udruženja egzistiraju samo zbog toga da bi dobila državni novac



Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


On je dodao da će se u narednom periodu truditi da sistemski riješi i finansiranje sportskih aktivnosti i udruženja u BiH.

"U Kantonu Sarajevu, ali i u cijeloj BiH postoje brojna udruženja koja egzistiraju samo da bi dobila neki novac od kantonalnih, federalnih ili državnih institucija. Nažalost, postoji nemar na višim nivoima vlasti, prvenstveno na federalnom nivou koji ne prepoznaje značaj kulture i sporta sem kada naši sportisti osvoje koju medalju i kada je potrebno slikati se s njima nakon toga, a kada je riječ o raspodjeli sredstava primarni kriterij je etnička ili stranačka pripadnost. Kada se to riješi onda će novac kojim KS raspolaže za sport biti pravilnije raspoređen jer tada ćemo ga moći rasporediti na one uzraste koji su u razvoju kulture i sporta. U sport i kulturu moramo ulagati od malih nogu", kazao je Rešidat.

Ističe kako Ministarstvo kulture i sporta KS finansira i državne reprezentacije poput košarkaške, odbojkaške i rukometne, te da se problem finansiranja mora sistemski riješiti.

Kantonalna ministarstva kulture i sporta u FBiH nisu uvezana, a Rešidat smatra kako je nužno napraviti zajedničku bazu podatka s obzirom na to da se zna desiti da neko od udruženja aplicira za projekte na općinskom, kantonalnom, federalnom i državnom nivou, te da na svim nivoima dobije novac.

"Ne postoji baza podataka na kojima se može vidjeti koliko je naprimjer općinski nivo odobrio za taj projekt. Isti važi i za federalni i za državni nivo. Mislim da bi se uštedjelo dosta novca uvezivanjem ministarstava, a taj novac bi se mogao preusmjeriti na duge projekte. To sam inicirao, ali kantonalni nivo vlasti nije toliko moćan da u tolikoj mjeri pokrene realizaciju. Mislim da ima mnogo zloupotreba aplikacija u vezi s finansiranjem projekata i istrajat ću u rješavanju tog problema", rekao je Rešidat.

Registracija turista je riješena u zemljama trećeg svijeta, a kod nas još nije



On se osvrnuo i na razvoj jedne od rijetkih grana koja je posljednjih godina u BiH u ekspanziji, a to je turizam.

"Trebamo iskoristi ono što imamo. Mi imamo hiljade turista koji dolaze, a čiji dolazak nije prijavljen u hotelima i drugim smještajnim objektima. Mnogo je neregistrovanih objekata u smislu prenoćišta. To se lako može riješiti, ali to je stvar državnog nivoa. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, jer je to svugdje u svijetu riješeno. Potrebno je da se svaki turista koji uđe u državu upiše u sistem pa da se po izlasku vidi gdje je to bio. Ako nije u sistemu potrebno je provjeriti gdje je boravio u navedenom periodu u našoj državi, pa zatim izdati kazne osobama koje su pružile ugostiteljsku uslugu. To je regulisano u zemljama trećeg svijeta, a kod nas još nije. To je problem na nivou države", kazao je Rešidat.

Rešidat je kazao kako se za kulturu i sport izdvaja 3,7 posto budžeta KS, te da taj novac nije dovoljan.

"Kada bi Kanton Sarajevo finansirao samo kantonalne projekte, institucije i udruženja za kulturu i sport možda bi taj novac i bio dovoljan, ali na leđima KS su i federalna i državna kulturno-sportska udruženja, pa ono što se izdvaja služi samo za krpljenje rupa ili gašenje požara", rekao je Rešidat.

Vlada KS nema čarobni štapić pa da stvari promijeni tako brzo



Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


Sedam mjeseci je prošlo od formiranja Vlade Kantona Sarajevo, a Rešidat ističe kako nijedna tačka dnevnog reda na sjednicama Vlade KS nije donesena bez saglasnosti svih ministara.

"To govori da ova vlada ima perspektivu u smislu zajedničkog rada. Nema preglasavanja i to je bitno za svaki kolektivni organ. Činjenica je da nijedan ministar, a ni premijer Konaković nema magični štapić pa da stvari promijenimo tako brzo. Postoje zakoni, a i ta nepotrebna kantonalna, federalna i državna mašinerija koja usporava promjene zakona. Mnogo je neusaglašenih stvari, ali i struja koje ne dozvoljavaju promjene", smatra Rešidat.

On dodaje da je Vlada KS pokrenula određene aktivnosti posebno u smislu regulisanja problema u vezi s vodom.

"Ne možemo reći da smo riješili problem s vodom jer svima je jasno da vode nema, ali smo u posljednjih mjesec dana pokrenuli kontrolu naplate i detektovali veliki broj bespravnih korisnika usluga VIK-a, a izlaskom inspekcija u tom mjesecu je povećana naplata za otprilike 400 hiljada KM", rekao je Rešidat.

Rešidat je kazao da u vodovodnu strukturu KS dugi niz godina nisu ulagana sredstva.

Moramo mijenjati percepciju mladih ljudi jer nije problem samo glomazni državni aparat



On je kazao kako je nužno promijeniti i percepciju građana BiH kako bi država konačno krenula naprijed.

"Nedavno sam čuo govor jednog biznismena koji je rekao: Mlad čovjek od 25. do 30. godine treba probati sve radne opcije koje su mu u glavi. On će u tom periodu i padati i ustajati i to nije strašno. Od 30. godine čovjek treba da se fokusira na mala ili srednja preduzeća gdje će slijediti čovjeka koji je već nešto napravio. U tom periodu čovjek treba učiti i prikupljati znanje. Od 40. do 50. godine već treba razmišljati o tome da stečena iskustva pretvori u biznis. Od 50. do 60. godine treba se okrenuti mladim ljudima u smislu prenošenja znanja, a od 60. godine treba se posvetiti sebi i uživati u penziji", rekao je Rešidat.

Rešidat ističe kako je u BiH u potpunosti iskrivljena slika s obzirom na to da mladi ljudi žele po svaku cijenu postati dio državnog aparata.

"Razumijem da svako želi osigurati sebi egzistenciju, te da mladim ljudima nije pružena mogućnost da rade bilo gdje. Mladi ljudi koji se i uspiju zaposliti u državnoj službi uglavnom na tome stanu i tu se zadovolje s obzirom na to da ne mogu dobiti otkaz i materijalno su osigurani. Ipak, oni svojim znanjem u tom državnom aparatu nikako ne učestvuju u smislu da daju nešto novo ovoj državi, odnosno da pokrenu procese. Ja razumijem i mlade ljude koji odlaze jer takav je ambijent u državi, ali nije problem samo aparata koji je preglomazan, nego i percepcije mladih koju moramo mijenjati", kazao je Rešidat.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: