Ekonomska politika RS-a predviđa i rast industrijske proizvodnje po stopi od 12 posto i smanjenje nezaposlenosti na nivo ispod 30 posto, povećanje izvoza od 12 posto i povećanja uvoza od pet posto, što bi dovelo do pokrivenosti uvoza izvozom od 55 posto u odnosu na sadašnjih 50 posto, kao i smanjenje udjela javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu na 37,4 posto sa sadašnjih četrdesetak.
Kada je u pitanju pokretanje novog investicionog ciklusa, u ovom dokumentu je navedeno da to podrazumijeva realizaciju Razvojnog programa RS-a koji predviđa 220 miliona KM javnih investicija i oko 480 miliona investicija u privredu i infrastrukturu, računajući ranije urađeni program javnih ulaganja.
U Ekonomskoj politici za narednu godinu planirano je i jačanje finansijske discipline, posebno u javnim finansijama, vođenje budžetske politike u kojoj će budžet biti uravnotežen ili sa tendencijom blagog suficita, kao i nastavak reforme poreskog sistema i suštinski ulazak u reformu penzionog sistema.
Također, dugoročni ciljevi su održiv makroekonomski rast, izgradnja društva zasnovanog na znanju, uravnotežen regionalni razvoj, povećanje zaposlenosti, standarda stanovništva, zaustavljanje socijalnog raslojavanja i smanjenje siromaštva, priključenje BiH Evropskoj uniji putem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i korištenje njegovih mogućnosti, smanjenje kriminala i korupcije i racionalizacija i povećanje efikasnosti državne uprave.
Poslanik SDS-a Ognjen Tadić rekao je tokom rasprave da nije tačno da je slika RS-a onakva kako je predstavljena u nekim segmentima Ekonomske politike i da građani ne žive onako kako je rečeno u tok dokumentu, već mnogo lošije.
U obraćanju Skupštini, poslanik SNSD-a Perica Rajčević rekao da je Ekonomska politika realno planirana u skladu sa drugim razvojnim mjerama Vlade.
Rajčević smatra da je realno planirana stopa smanjenja nezaposlenosti, izvoza, kao i drugi zavrtani makroekonomski ciljevi Vlade.
U završnom obraćanju ministar finansija RS-a Aleksandar Džombić rekao je da će biti urađena i strategija razvoja RS-a, kao veoma bitan dokument, a odgovorio je potvrdno i na često postavljano pitanju tokom rasprave da li je uplaćen novac od prodaje naftne industrije RS-a.
Inače, za usvajanje Ekonomske politike glasala su 45 poslanika, protiv je bilo 17, a šest je bilo suzdržano, nakon čega je i okončana Šesta posebna sjednica Narodne skupštine RS-a.
Rukometaši BiH doživjeli težak poraz od Portugala u prvoj utakmici baraža za SP
