RS namjerava usvojiti "Zakon o stranim agentima", OSCE upozorio da bi to bio još jedan korak unazad

Ukazao je na neke od negativnih posljedica ako ovaj zakon bude usvojen.

"Narušilo bi se pravo na slobodu udruživanja, tako što bi se u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcionisanje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava. Spriječila bi se saradnja s međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je Bosna i Hercegovina i sama članica", upozorio je.

Primijetio je ono što su primijetili i u TI-u, a to je da bi zakon bio sredstvo svojevrsnog obračuna s pojedinim organizacijama.

"Iako su vlasti RS-a pokušale da prikažu ovaj zakon kao zakon kojim se promoviše transparentnost, on bi lako mogao da se iskoristi kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja spomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uslovima u RS-u", naveo je Aggeler.

Podsjetio je da organizacije civilnog društva, nezavisni mediji i zaštitnici ljudskih prava imaju neprocjenjivu ulogu u svakom demokratskom društvu.

"Učešće različitih pojedinaca, udruženja, grupa, organizacija i institucija je od vitalnog značaja u osiguranju ostvarivanja i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Uspješna funkcionalna demokratska društva su zasnovana na principima zaštite ovih osnovnih ljudskih prava, uključujući i slobodu udruživanja. S druge strane, ovo omogućava građanima da se udruže u svrhu realizacije i ostvarivanja mnogih drugih prava", dodaje.

U nastavku pisma poslanicima NSRS je nastavio obrazlagati zašto su važne organizacije civilnog društva.

"Sloboda udruživanja i srodna ljudska prava omogućavaju organizacijama civilnog društva da stvore prostor za razgovor, podignu svijest javnosti i institucija o suštinskim pitanjima, omoguće angažman na svim nivoima donošenja odluka i kreiranja politika djelovanja, kao i da omoguće održavanje javnih i virtuelnih debata na kojima se razmjenjuju i razrađuju ideje", naveo je.

Također je podsjetio da se i domaćim i međunarodnim pravom štite te ključne funkcije.

"Društva ne mogu da rastu, razvijaju se ili da se oporavljaju ako građani nemaju slobodu da se povezuju i sarađuju sa onima koji dijele njihove vrijednosti, da razgovaraju s onima sa čijim se mišljenjem ne slažu, kao i da rade na ključnim društvenim, kulturnim, političkim ili ekonomskim temama. Jednostavno rečeno, društvo bez slobode udruživanja ne bi bilo demokratsko društvo", ponovio je.

Poručio je poslanicima NSRS da organi vlasti u demokratskim društvima moraju da poštuju, kako je istakao, mirno izražavanje razlika u mišljenjima te da kao posljedica toga moraju javno da prepoznaju (djelovanjem, zakonima i politikama) važnu i legitimnu ulogu organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava.

Istakao je ono što je OSCE uradio nakon utvrđivanja nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS.

"Izražavajući zabrinutost da su ta prava ugrožena, a na osnovu nacrta zakona, Misija (OSCE-a) je zatražila njegovu zvaničnu ocjenu od OSCE-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja pruža podršku, pomoć i stručno znanje državama članicama OSCE-a i civilnom društvu u promovisanju demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, tolerancije i nediskriminacije", ukazao je.

Nedostaci koje su zapazili OSCE i Vijeće Evrope

Naveo je da je ODIHR nakon toga pozvao Venecijansku komisiju Vijeća Evrope, koja pomaže državama članicama Vijeća Evrope u osiguravanju poštovanja evropskih i međunarodnih standarda koji su u osnovi demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, da objave zajedničko mišljenje u kojem su navedeni ozbiljni nedostaci nacrta zakona. Naglasio je da je apelovano na Vladu RS-a da ponovo u cijelosti razmotri njegovo usvajanje.

"Konkretna pitanja koja izazivaju zabrinutost, a naglašena u zajedničkom mišljenju, uključuju dodatne obaveze izvještavanja i povećani inspekcijski nadzor te se čini da je i jedno i drugo osmišljeno u cilju da predstavlja prepreku osnovnoj funkcionalnosti tih organizacija. Zakonskim ograničenjima u vezi s učešćem organizacija civilnog društva u političkim aktivnostima ili djelovanju, bez jasne definicije šta bi to predstavljalo, ograničava se osnovno pravo na udruživanje", upozorili su.

Zahtjev da organizacije civilnog društva budu upisane u poseban registar, kao i obaveza da budu označene na određeni način bi, kako su ocijenili, vjerovatno vodili ka stigmatizaciji i zanemarivanju tih organizacija.

Zakon bi se omogućila, kako su istakli, zabrana djelovanja organizacija civilnog društva bez postojanja objektivnih i neophodnih kriterija.

"Na osnovu objektivnog čitanja, ovaj nacrt zakona je pretjerano neodređen i dvosmislen, čime postaje teško predvidjeti potencijalnu zloupotrebu i kršenja odredaba te se time podriva princip pravne sigurnosti. Osim toga, ovim zakonom se čini veoma teškom, ako ne i nemogućom, saradnja organizacija civilnog društva s međunarodnim organizacijama, uključujući OSCE, kao i rad na bilo kojem pitanju zaštite ljudskih prava", istakao je Aggeler.

Također je podsjetio da se Bosna i Hercegovina kao članica OSCE-a obavezala na poštovanje relevantnih međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, kao i obaveza članica OSCE-a u njegovoj ljudskoj dimenziji djelovanja.

"Ove druge se odnose na više od 10 jednoglasno usvojenih obaveza u posljednjih 30 godina, a koje uključuju Dokument iz Kopenhagena kojim se garantuje, između ostalog, pravo na udruživanje, Dokument iz Moskve, u kojem su nabrojani ograničeni uslovi pod kojima takva prava mogu da budu derogirana, kao i Parisku povelju za novu Evropu, kojom se potvrđuje sloboda udruživanja i sloboda mirnog okupljanj", dodaje.

Prema tim obavezama, institucije vlasti u Bosne i Hercegovine, uključujući izabrane organe, imaju obavezu, kako je naveo, izrade i provođenja pravnih okvire kojima se štite i ova prava i oni koji se oslanjaju na ostvarivanje tih prava.

Poručio je da bi usvajanjem ovog zakona jasno i suštinski prekršile te obaveze, a to su obaveze koje je Bosna i Hercegovina dobrovoljno preuzela kao država članica OSCE-a.

"Time bi došlo do kršenja prava građana u RS-u, jer bi im bio onemogućen pristup i ostvarivanje njihovih osnovnih prava. Imajući u vidu druge regresivne korake kojima se ograničavaju ostvarivanje osnovnih sloboda u RS-u, uključujući nedavnu ponovnu kriminalizaciju klevete, Misija (OSCE-a) smatra ovaj takozvani Zakon o stranim agentima još jednim ozbiljnim korakom unazad u odnosu prema potpunom ostvarivanju i očuvanju ljudskih prava i osnovnih sloboda", ponovio je.

Poziv poslanicima NSRS

Aggeler je naglasio da svi izabrani zvaničnici moraju da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja kojim bi se podrivala ta prava. Zbog toga je poslanike NSRS pozvao na hitno i trajno odbacivanje ovog nacrta zakona i svakog drugog sličnog, kako je naveo, regresivnog zakona te da se svim budućim zakonima poštuju međunarodni i domaći standardi zaštite ljudskih prava na koje se Bosna i Hercegovina obavezala.

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini je istakao da OSCE dijeli tu ozbiljnu zabrinutost kao iskren i predan partner promociji boljeg života za sve građane te da su spremni da podrže sve organe vlasti koji su voljni da učine isto.

Poručio je da OSCE ostaje posvećen pružanju podrške radu organizacija civilnog društva, zaštitnika ljudskih prava i nezavisnih medija, za koje je naveo da su meta napada ovog i srodnih zakona. Pozdravio je kontinuirani angažman po ovom i drugim pitanjima od zajedničkog značaja.

Ako NSRS usvoji nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, slijedi javna rasprava o zakonu. Poslije javne rasprave utvrđuje se prijedlog zakona. Ukoliko entitetski parlament usvoji prijedlog zakona, onda se počinje s primjenom zakona.