Pandorina kutija
564

Reis Kavazović na političkoj vjetrometini: Otvaranje tabua i borba na sve ili ništa

Piše: Semir Hambo
Politička nervoza u Bosni i Hercegovini kojoj svjedočimo nikada nije bila veća nego ovog ljeta. Društvena zbilja obiluje beskompromisnom borbom u kojem ionako sluđen narod u izazovima sigurnosnih i ekonomskih izazova treba izabrati ko su dobri, a koji su manje dobri politički igrači.

U društvu kojem se vječno na teret stavljaju svakojake polarizacije omeđene ideologijom, nacijom, ratnom prošlošću, seksualnom pripadnošću, pričama o nekim nama i nekim njima i čemu sve ne, na red je došla i vjera.

A kako vjeru najdirektnije uvući u politički mulj nego direktno otvarajući front ka vrhu - reisu-l-ulemi Islamske zajednice Huseinu Kavazoviću.

Reis Kavazović je posljednjih dana u žiži javnosti direktne političke kampanje koja uveliko traje.

Utjecaj u društvu

Islamska zajednica kao krovna vjerska institucija u BiH od osnivanja u doba Austro-Ugarske 1882. godine počivala je, gradila i razvijala jedan poseban status u društvu bh. muslimana. U nekim prošlim vremenima kada je preovladavao izuzetno visok stepen nepismenosti, vjerski službenici, kao rijetki pismeni ljudi od pera dobijali su spontani status najcjenjenijih ljudi u selima, varošima i svim mjestima gdje su djelovali. U većinskim muslimanskim sredinama efendija je bio sve, i duhovni lider i ljekar i društveni savjetnik i mudrac i uzor i primjer.

Takav status omogućavao im je za domaće prilike prilično povlašten položaj, zbog čega su predstavnici Islamske zajednice i mogli imati ogroman utjecaj na društvo.

Danas, kada živimo jedno drugo vrijeme, ali sa mnogo starih izazova utjecaj ljudi iz islamske zajednice nije mnogo degradirao. Riječ efendije, vjerskog službenika, a posebno reisa i dalje je mnogo važna i dalje se sluša i i dalje je mnogima putokaz.

Vjera, tradicija, porodica, dom i domovina su neki od ključnih postulata na kojima počiva djelovanje vjerskih službenika. A kao takvi su, iako zakonski i po internim pravilnicima odvojeni od politike bliski političkim temama i idejama koje propagiraju stranke desnice.

Iako se ne mogu čuti direktne poruke vjerskih zvaničnika u pravcu podrške nekoj političkoj opciji, izjave koje se saopćavaju između redova, u oblandi vjersko-patriotskih narativa mogu se naslutiti simptomatično natuknice, koje se tumače i u političkom kontekstu.

Upravo je nešto takvo iz govora reisa Kavazovića u Varešu prije nekoliko dana izvučeno na površinu i tumači se u političke svrhe. Na domaćoj političkoj sceni je postalo tijesno, ne samo na desnici već i u simbiozi raznoraznih koalicija koje strahuju jedna od druge, gdje se vaga svaka riječ.

Nedavni govor Kavazovića je protumačen kao skrivena podrška Bakiru Izetbegoviću i SDA, pa su na adresu vjerskog lidera muslimana u BiH i dijaspori počela stizati direktna i indirektna pisma u kojima ga se kritikuje i traži pojašnjenje.

Presedan je to u domaćoj političkoj zbilji jer se od sada i Islamska zajednica pokušava uvući u direktan politički okršaj uoči oktobarskih općih izbora.

Šta se reisu zamjera?

Reis Kavazović je u suštini govorio o tome kako vjernici moraju znati koga slijediti, kome dati podršku, kome vjerovati da je hrabar i za koga vjeruju da ih neće iznevjeriti. Suštinski reis je govorio uopćeno o moralnim vrijednostima.

Da je reis stao na tome upitno je da li bi dobio pisma lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića, lidera SDP-a Nermina Nikšića, ali i gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

U nastavku govora reis se referirao na temu tzv. prebrojavanja o čemu je prije desetak dana govorio lider SDA Bakir Izetbegović. Kavazović naravno nijednom nije spomenuo Izetbegovića, ali se osvrnuo na tu temu u kontekstu kako su kritike na tzv. prebrojavanje neutemeljene i da se treba prebrojavati s obzirom šta je bošnjački narod doživio tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Kada su Konaković i ostala ekipa iz skupa stranaka koja djeluje u neformalnoj koaliciji i koja podržava Denisa Bećirovića (SDP) za člana Predsjedništva BiH sabrali ta dva konteksta, jednoglasno su zaključili da je reis Kavazović indirektno slao poruke podrške Izetbegoviću.

Da li je to tačno ili ne je na prosudbi svakog pojedinca. Međutim, reakcije koje su uslijedile otvaraju neka nova pitanja.

Otvaranje Pandorine kutije

Iako su političari koji su odaslali pisma kritike ka reisu pokušavali ostati pristojni, nesumnjivo je da su otvorili Pandorinu kutiju i front ka Islamskoj zajednici, koji se, sudeći prema reakcijama reisa Kavazovića politički veoma riskantni.

O stihijskoj podršci IZ-a SDA-u godinama se špekuliše, priča i analizira na raznoraznim kafanskim sijelima. Te priče sada pojedini političari pokušavaju premjestiti u direktan predizborni ring, u kojem ne mora biti pobjednika, ali će gubitnika biti svakako.

Pisma koja je reis dobio nesumnjivo imaju za cilj da spriječe neku eventualnu direktniju podršku IZ-a jednoj stranci u nastavku političke kampanje, čega se pošiljaoci pisama vjerovatno plaše. Imaju za cilj da unutar IZ-a probude diskusiju da nije mudro ulaziti u konfrontaciju sa politikama koje su na vlasti u određenim gradovima ili kantonima te da natjeraju reisa da se pravda.

S druge strane takav pristup i otvaranje tabu tema ima i svoj rizik, a koji se u javnosti već tumači kao udar na samog reisa Kavazovića. Istog onog reisa kojeg su mnogi hvalili kada je u Srebrenici 2015. smirio situaciju prilikom dolaska Aleksandra Vučića.

Istog onog reisa Kavazovića kojeg su hvalili za odgovoran pristup društvenim problemima i izazovima u očuvanju multietničnosti, odnosa prema migrantima i borbi protiv islamofobije.

"Reisu-l-ulema Kavazović je svojom filozofijom i nenametljivim, a sigurnim autoritetom spriječio neke od potencijalno velikih dramatičnih događaja (npr. zaustavio je incident prilikom dolaska predsjednika Republike Srbije u Potočare). Uvijek relevantan; uvijek odmjeren; sofisticiran i uvjerljiv u argumentima; iznimno socijalno suptilan i nepogrešivo precizan; reisu-l-ulema ef. Kavazović je uz Papu Franju postao najmoderniji religijski lider u Evropi", napisao je u jesen 2019. reditelj Haris Pašović.

Stoga političke strelice koje lete prema Kavazoviću dobijaju na težini pa se pitanje političke mudrosti onih koji otvaraju taj front s pravom može propitivati.

U tom kontekstu Konaković, odnosno NiP je bio vidno oprezniji, vjerovatno svjestan tih rizika. Ali su zato Nikšić i Kasumović pristupili prilično u afektu i bez osjećaja šta i kome pišu.

Jer kako reis Kavazović treba razumjeti ovu rečenicu gradonačelnika Zenice:

"Nastavak svrstavanja i direktna podrška jednoj političkoj stranci značit će i direktnu odgovornost za podjele među članstvom zajednice i džematima".

Da li je ovo poruka da je politika spremna podržati i neke podjele u IZ-u ili tek nemušta rečenica čije težine Kasumović nije svjestan pokazat će vrijeme.