Usvajanje djece u BiH
0

Previše usvojitelja, premalo djece

Piše: Tatjana Sekulić
Usvajanje djece je oduvijek bio plemenit čin. U svijetu se sve veći broj ljudi odlučuje na usvajanje djece, a prema podacima Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo i u Bosni i Hercegovini sve je više potencijalnih usvojitelja. To nisu samo državljani Bosne i Hercegovine, nego i osobe iz brojnih drugih zemalja svijeta.

Sama procedura usvajanja djeteta je veoma kompleksna i budući usvojitelji moraju proći bezbroj birokratskih 'zavrzlama' da bi ispunili svoju želju i napokon usvojili dijete. No, sve je to dio zakonske procedure zahvaljujući kojoj su uposlenici Centra za socijalni rad sigurni da će usvojeno dijete odrastati sretno i bezbrižno u porodici koja će mu pružati ljubav i podršku.

"Kantonalni Centar za socijalni rad trenutno ima 168 zahtjeva za usvajanje djece. No, sama procedura obrade tih zahtijeva traje izvjesno vrijeme. Prije svega, potencijalni usvojitelji su dužni dostaviti nam uvjerenje o državljanstvu, vjenčani list, izvod iz matične knjige rođenih, dokaz da im nije oduzeta poslovna sposobnost, da se protiv njih ne vodi krivični postupak, dokaz o motivaciji, kao i ljekarske nalaze", kazala je Samija Omerefendić, stručni saradnik i koordinator za pedagoške poslove.

Omerefendićeva je također dodala i to da svi potencijalni usvojitelji moraju proći razgovore sa stručnim timom Centra za socijalni rad i tek nakon završetka kompletne birokratske procedure, te dobivanja dokaza o tome da potencijalni roditelji ispunjavaju sve uslove, može doći do usvajanja.

"Kada potencijalni usvojitelji ispune sve uslove dijete odlazi živjeti s njima šest mjeseci i to se naziva adaptivnim periodom, odnosno periodom navikavanja. Ukoliko se za to vrijeme pokaže da su te osobe zaista spremne da usvoje dijete i ukoliko ustanovimo da je dijete sretno u toj usvojiteljskoj porodici, tek onda dolazi do zvaničnog usvajanja djeteta", istakla je Omerefendićeva za Sarajevo-x.com.

Potencijalni usvojitelji najčešće se odlučuju za usvajanje djece u starosti do dvije godine. No, s obzirom da je sada dozvoljeno i nepotpuno usvojenje, odnosno usvajanje djece do navršene 18 godine, ima potencijalnih usvojitelja koji se odlučuju i na to.

"Tokom ove godine u Kantonu Sarajevo je usvojeno osmero djece. Sve veći je broj potencijalnih usvojitelja koji nisu samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz brojnih zemalja svijeta, a među strancima koji bi željeli usvojiti dijete iz BiH ima i onih imućnijih i poznatijih", istakla je Omerefendićeva.

No, svakako, prednost pri usvajanju djece imaju državljani Bosne i Hercegovine, a jedan od razloga zašto je to tako je činjenica da se adaptivni period djeteta u potencijalnoj usvojiteljskoj porodici sve to vrijeme nadzire stručni tim Centra za socijalni rad.

Nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini veliki broj djece je ostao bez roditeljskog staranja.

Ta djeca su uglavnom smještena u hraniteljskim porodicama, SOS Kinderdorfu ili u Dječijem domu Bjelave u Sarajevu.

"Prosječno, tokom jedne godine, iz Dječijeg doma Bjelave usvoji se 12 djece. Potencijalni usvojitelji se najčešće odlučuju za mlađu djecu, odnosno djecu do dvije godine, mada uglavnom se usvajaju djeca starosti do deset godina", kazao je za Sarajevo-x.com Amir Zelić direktor doma.

Pravo na usvajanje djece imaju osobe starosti od 25 do 45 godine, mada se u iznimnim situacijama može dozvoliti usvajanje i osobama starijim od 45 godine.

Procedura usvajanja djece se odvija shodno Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine.