Predstavnički dom završio raspravu o Prijedlogu zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH

Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić je obraćajući se poslanicima kazao da ovaj zakon predstavlja ključnu aktivnost u vezi s reformom javne uprave.

„Opredijelili smo se za ovaj zakon kako bismo na jednoobrazan način riješili problematiku plaća u državnim institucijama te osigurali transparentnost u ovoj oblasti“, kazao je Vrankić.

Ovim zakonom prvi put se oblast raspodjele plaća i naknada uposlenih na nivou institucija BiH uređuje na jedinstven i jednoobrazan način, čime se ukida praksa da brojne institucije pojedinačnim aktima same utvrđuju plaće. Zakonom se želi uvesti red u ovu oblast i sistemski princip, za isti ili sličan posao ista plaća.

Prema prijedlogu zakona, osnovica za obračun plaća utvrđuje se u iznosu od 85 posto prosječne mjesečne netoplaće u BiH iskazane na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će se osnovica primjenjivati. Najviši koeficijent za raspodjelu plaća je 10,00 koliko je utvrđeno za predsjednika Ustavnog suda BiH i člana Predsjedništva BiH. Najniži koeficijent je jedan koliko je predviđeno za NSS.

Predloženim zakonom predviđeno je da predsjednik Suda BiH, glavni tužilac BiH, predsjedavajući Doma Parlamentarne skupštine BiH, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH imaju koeficijent 9,50. Između ostalog, poslanik i delegat u Parlamentarnoj skupštini BiH, te ministar u Vijeću ministara BiH bi po ovom prijedlogu trebali imati koeficijent 8,50. s druge strane, predviđeno je da vojnik ima koeficijent 1,12, a policajac 1,29.

Tokom diskusije, poslanici nisu osporavali potrebu da se ova oblast uredi zakonom, ali su neki od njih isticali da treba voditi računa o omjerima te da je puno, recimo, da poslanik ima 6.000 KM. Također, čuo se stav i da ne mogu biti niže plaće uposlenicima u državnim institucijama nego onima na nivou entiteta i kantona jer bi to moglo dovesti do odliva kadrova.