{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO+VIDEO
/
Političari ilegalno eksploatišu kamen u USK

5.6.2012. u 10:03
0
18
Političari ilegalno eksploatišu kamen u USK
0
Vlada Unsko-sanskog kantona ne uspijeva naplatiti naknade za iskopavanje kamena, čak ni od firmi kojima je dodijelila koncesije za kamenolome. Među firmama koje ilegalno eksploatišu kamen u USK nalaze se i one lokalnih političara.
Vlasti Unsko-sanskog kantona (USK) godinama tolerišu nezakonitu eksploataciju kamena i time se odriču budžetskih naknada (koncesija) za korištenje prirodnih bogatstava.

Na području ovog kantona postoji najmanje 60 kamenoloma, a usljed nedostatka kontrole barem polovina radi ilegalno. Kantonalna vlada je potpisala ugovore o koncesijama sa vlasnicima 26 kamenoloma, ali većina ih ne plaća koncesione naknade ili to čini neredovno.

Unatoč tome, njihovi kamenolomi dobijaju poslove u projektima obnove javne infrastrukture u USK.

Oni učestvuju kao dobavljači kamena za građevinske firme, a institucije koje raspisuju javne tendere najčešće ne traže dokaze o njegovom porijeklu niti potvrde da je na kamen plaćena koncesiona naknada.

Tako su građevinske firme koje su prije godinu i po pobijedile na tenderu za obnovu puteva u Općini Cazin koristile kamen iz nalazišta preduzeća Rad, iako je ono dugovalo 480.000 KM koncesionih naknada. Rad je koncesionar najvećeg kamenoloma u Cazinu, a dug do danas nije izmirio.

Općina je ranije poništila tender za isti posao, jer su tri prijavljena kamenoloma dostavila neistinite potvrde o uplatama koncesija.

Tender sa posebnim uvjetima

Općina Cazin je u februaru 2010. godine raspisala tender na koji su se prijavila građevinska preduzeća: Rad putevi i Krajinaputevi iz Bihaća, I-Selimović iz Cazina, KR-Promet iz Velike Kladuše te Burgstaller iz Bosanske Krupe.

U ovom javnom pozivu firme su bile dužne da uz tendersku dokumentaciju dostave i potvrde da su njihovi dobavljači kamena do kraja 2009. godine platili koncesione naknade koje se obračunavaju po izvađenom kubiku kamena. Građevinske firme su dostavile takve potvrde za kamenolome u vlasništvu firmi Đuzelić iz Cazina, Beton iz Bužima te Ganić iz Sanskog Mosta.

Ove dokumente je u februaru i martu 2010. godine potpisao Himzo Mulahalilović, bivši savjetnik za rudarstvo u Ministarstvu privrede USK, koji je u to vrijeme bio vršilac dužnosti ministra privrede.

Međutim, Općina Cazin je nakon provjere ustanovila da su u njima navedeni netačni podaci.

Mirsad Topčagić, stručni saradnik načelnika Općine za pravna pitanja, kaže da su provjeru zatražili jer je u potvrdama pisalo samo da su koncesionari izmirili obaveze prema budžetu, bez navođenja iznosa i datuma uplata.

Komisija za koncesije USK dostavila je Općini izvještaj prema kojem je firma Đuzelić dugovala 44.463 KM, Beton 7.794 KM a Ganić 4.897 KM.

Općina Cazin je 10. augusta poništila tender, a zbog izdavanja lažnih potvrda o plaćanju koncesija sedamnaest dana kasnije je podnijela i krivičnu prijavu protiv Mulahalilovića. Kantonalno tužilaštvo još istražuje navode iz ove krivične prijave.

Mulahalilović negira optužbe i kaže da su potvrde bile ispravne.

Sredstva za rekonstrukciju puteva Općina je dobila od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U Općini kažu da je rok za korištenje tog novca isticao pa su u ponovljenom pozivu uputili zahtjev za dostavljanje ponuda firmama sa prvog tendera, a potom izabrali najpovoljnije.

Posao ukupne vrijednosti 374.973 KM je dodijeljen Rad putevima, Burgstalleru i I-Selimoviću. Ove firme su za dobavljača kamena izabrale Rad iz Cazina – najvećeg koncesionara dužnika u kantonu. Predstavnici ove tri firme su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva rekli da im je Rad bio najpogodniji zbog blizine kamenoloma gradilištu te da ih nije zanimalo da li izmiruje svoje obaveze prema budžetu.

Topčagić kaže da u drugom krugu izbora, zbog rokova, od ponuđača nisu tražili potvrde o izmirenju koncesionih naknada. Konkurs je bio otvoren deset dana. U Ministarstvu privrede USK-a kažu da potvrde o plaćanju koncesija izdaju u roku od dva dana.

Dobavljač kamena i jedan od izvođača radova su povezani: Halil Bajramović, vlasnik Rada, kaže da je vlasnik Rad puteva Sedin Čajić njegov rođak.

Tužbe zbog dugova

U izvještaju Federalne uprave za inspekcijske poslove iz 2009. godine navedeno je da polovina kamenoloma u USK radi ilegalno, dok ostali imaju koncesije.

Vlasti ovog kantona ne raspolažu podacima o količinama kamena koje su iskopane iz ilegalnih nalazišta.

U izvještaju revizora FBiH iz 2011. godine o učinku koncesija navodi se da Federacija BiH godišnje gubi oko 200 miliona KM u oblasti mineralnih sirovina, što je posljedica loše primjene zakona o koncesijama.

Firme koje imaju ugovore za korištenje kamena su od 2002. godine u budžet USK uplatile 2.080.470 KM. Zbog neplaćanja koncesione naknade Kantonalno tužilaštvo USK podiglo je tužbe protiv 12 preduzeća od kojih potražuje oko 2,4 miliona KM.

Koncesionari, s kojima su razgovarali novinari CIN-a, kažu da ne plaćaju naknadu jer Vlada USK nije zaustavila ilegalnu eksploataciju, što je prema ugovorima o koncesiji bila obavezna učiniti. Vlasti tog kantona do danas nisu zatvorile nijedan od ilegalnih kamenoloma niti su kaznile njihove vlasnike.

Amir Pobrić, vlasnik firme Pobrić iz Ključa, potpisao je sa Ministarstvom privrede ugovor o eksploataciji kamena još 2004. godine, a zbog neplaćanja naknade duguje oko 35.000 KM. Prema Pobrićevim riječima, kamen iz ilegalnih kamenoloma često se koristi i u javnim građevinskim poslovima, pošto legalni ne može konkurirati cijenom.

Meho Alešević, vlasnik i direktor firme Beton iz Bužima, objašnjava da je kamen iz ilegalnih kamenoloma jeftiniji na tržištu, jer firme koje ga vade ne plaćaju naknade i poreze.

Vlada USK-a je na sjednici održanoj u maju 2005. godine na prijedlog glavnog federalnog rudarskog inspektora usvojila zaključak kojim se obavezala na suzbijanje nelegalne eksploatacije kamena na području kantona.

Mjesec dana kasnije, u Ministarstvu privrede je održan sastanak sa koncesionarima na kojem je dogovoreno da Kantonalna uprava za inspekcijske poslove i policija kontrolišu transport kamena. Međutim, prema riječima koncesionara, Ministarstvo ne ispunjava preuzete obaveze.

Ipak, federalni inspektori su u julu 2009. godine na ulazu u ilegalne kamenolome ugradili rampe i zapečatili ih uz obavijest o zabrani rada. U svom izvještaju inspektori su naveli da su korisnici tih kamenoloma osobe i firme koje nemaju nikakve dozvole, ali i vlasnici drugih - legalnih kamenoloma.

Hase Hajrulahović, sadašnji ministar privrede USK, kaže da je ovakvim neregularnostima pogodovala i politika: „Ne može se u društvu nešto nezakonito raditi toliko godina, a da niko to ne sankcionira i da neko ne pomaže u tome“.

Za ilegalne kamenolome zabrane ne važe

Novinari CIN-a su od augusta 2011. godine nekoliko puta obilazili neke od ilegalnih kamenoloma koje su federalni inspektori zatvorili. Međutim, rampe i obavijesti o zabrani rada su bile skinute a kamenolomi su bili aktivni.

Muradif Hairlahović, vlasnik preduzeća Hairlahović i funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA), ilegalno eksploatiše kamenolom koji se nalazi u blizini Cazina. Kadrovi ove stranke su posljednjih deset godina bili na čelu Ministarstva privrede koje je dužno da sprečava ilegalno iskopavanje kamena. Hairlahović je od 2000. do 2004. godine bio i vijećnik SDA u Općinskom vijeću Cazin, a danas je član Izvršnog odbora SDA Cazin. Prema njegovim riječima, kamenolom je zatvoren i ne radi od maja 2009. godine. No, novinari CIN-a su se uvjerili da se iz ovog nalazišta kamen i ljetos iskopavao.

Kamen ilegalno kopa i firma Grupex iz Velike Kladuše, čiji je direktor Irfan Redžić, član SDA i predsjednik Upravnog odbora Privredne komore USK. Redžić je od 2000. do 2004. godine bio vijećnik ove stranke u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

Njegova firma ima potpisan ugovor o eksploataciji za kamenolom koji se nalazi u Velikoj Kladuši. Međutim, federalni inspektori su u julu 2009. godine otkrili da Redžićeva firma vadi kamen iz još dva ilegalna kamenoloma i tada su ih zatvorili. Ipak, ljetos su oba bila aktivna, a novinari CIN-a su se početkom aprila ove godine uvjerili da je iz jednog od njih kamen vađen i u skorije vrijeme.

Na službenoj web stranici Grupexa stoji da je on od 2002. do 2009. godine od lokalnih vlasti preko javnih tendera dobio 20 projekata za izgradnju magistralnih i lokalnih puteva. Veći dio mu je dodijelila Općina Velika Kladuša i Direkcija za ceste USK.

Redžić kaže da ilegalne kamenolome nije koristio za javne radove, već samo za ispitivanja. Međutim, za ispitivanja kamena takođe su potrebne dozvole.

Ilegalni kamenolom Pokojske Majne se nalazi u istoimenom mjestu nadomak Bihaća, a eksploatiše ga preduzeće Muminović Bihać, čiji je vlasnik Seid Muminović. On je novinarima CIN-a rekao da kamenolom ne radi od 2009. godine, kada su ga inspektori zatvorili.

Međutim, nakon što su mu novinari objasnili da su na toj lokaciji zatekli nekoliko rovokopača i kamiona ove firme kako eksploatišu kamen, Muminović je rekao da je kamenolom, ipak, aktivan i da će ga u budućnosti legalizovati. Muminović još nije dobio koncesiju, a njegov kamenolom je i dalje aktivan.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: