BiH
132

Pokrenuta kampanja "Stop cenzuri o ratnim zločinima"

Klix.ba
Balkanska istraživačka mreža pokrenula je kampanju "Stop cenzuri o ratnim zločinima", kako bi se zaustavilo uskraćivanje informacija sa suđenja za ratne zločine i druga teška krivična djela.
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Kampanjom se želi dobiti podrška javnosti za izmjenu odluka i pravilnika kojima je onemogućeno dobivanje potpunih informacija iz pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini o ovim postupcima za koje postoji veliki interes javnosti, javio je Birn Justice Report.

Građani mogu podržati kampanju putem poziva na broj telefona 033/ 911-555 ili preko web stranice www.justice-report.com. Narednih dana bit će organizovano i potpisivanje peticije na nekoliko lokacija u Sarajevu. Više informacija o ovoj kampanji nalazi se i na Facebook stranici.

Kampanja je službeno pokrenuta konferencijom za novinare u Sarajevu, na kojoj su, uz glavnu urednicu BIRN-a BiH Ernu Mačkić, govorile i Bakira Hasečić, predsjednica udrženja “Žena – žrtva rata”, Klaudia Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe, te Mia Karamehić ispred Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.

Mačkić je pojasnila da Sud BiH u presudama umjesto punih imena i prezimena, te naziva gradova i institucija, stavlja inicijale, kao i da je prestao izdavati potpune audio i videosnimke sa ročišta. Dodala je kako i Tužilaštvo BiH ne objavljuje optužnice, što ograničava medije i onemogućuje profesionalno izvještavanje. “Mi želimo ukazati na to da su ratni zločini uvijek od javnog interesa. Treba se spriječiti selektivno odlučivanje, tako da nekada možete imati direktan prenos presude, a nekada samo deset minuta. To nije u redu jer su svi zločini važni, bez obzira kolika je kazna i da li je nekada izrečena oslobađajuća presuda”, pojasnila je Mačkić.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Bakira Hasečić je istakla da je žrtvama, ali i cjelokupnom društvu, ključno da se objavljuju puni podaci o počiniocima ratnih zločina. Posebno je značajno za buduće generacije ostaviti utvrđene činjenice o počinjenim zločinima. “O ratnim zločinima moramo govoriti otvoreno. Ukoliko žrtva želi da javno svjedoči, zašto bi to Sud ograničavao i zašto ne bi javnost to mogla čuti. Treba prekinuti šutnju i ohrabriti žrtve da se jave. Važno je i da se optužnice objavljuju, jer kada su se ranije optužnice objavljivale, veliki broj žrtava se javljao i svjedočio”, rekla je Hasečić.

Predstavnice Međunarodne komisije za nestale osobe Univerziteta u Sarajevu su istakle da se praksom anonimiziranja krši pravo na istinu svih žrtava rata i građana BiH. “Žrtva, prema Zakonu o nestalim osobama, ima pravo da sazna istinu. Žrtve dolaze kod nas da dobiju informacije, a u ljudskoj je prirodi da žele znati šta se dogodilo i ko je odgovoran za smrt svojih najmilijih. Jedan dio tih informacija se nalazi u presudama i zbog toga želimo vidjeti da sve institucije javno objavljuju te podatke”, kazala je Klaudia Kuljuh.

Mia Karamehić je rekla da su odluke pravosudnih institucija paradoksalne i apsurdne kada se ima u vidu da je suđenje otvoreno za javnost prema zakonu.