Samit UNESCO-a
0

Počeo skup šefova država jugoistočne Evrope

SRNA
Bakir Izetbegović
Bakir Izetbegović
Deveti UNESCO regionalni samit šefova država jugoistočne Evrope počeo je danas u Srbiji, na arheološkom nalazištu Viminacijum kod Kostoca, pod nazivom "Savremena umjetnost i pomirenje u jugoistočnoj Evropi".

Na otvaranju regionalnog skupa, Tadić je rekao da je održavanje samita UNESCO-a još jedna potvrda posvećenosti Srbije procesu pomirenja, dijalogu i promovisanju tolerancije i međusobnog razumijevanja u regionu.

"Perspektiva članstva u EU veoma je bitan podsticaj u procesu pomirenja, a aktivno uključivanje institucija EU u rad regionalnih foruma potvrda je evropske budućnosti svih zemalja jugoistočne Evrope", naglasio je Tadić.

Na samitu, osim predsjednika Srbije, učestvuju i predsjednici Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Bugarske Ivo Josipović, Filip Vujanović, Đorđe Ivanov,  Bamir Topi i Georgi Prvanov, te član Predsjedništva BiH  iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović. 

Na skupu učestvuju i generalni direktor  UNESCO-a Irina Bokova, evropski komesar za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade Andrula Vasiliju i generalni direktor za obrazovanje, kulturu i naslijeđe, mlade i sport Vijeća Evrope Gabrijela Bataini-Dragoni.

Samit je počeo plenarnim zasjedanjem, nakon kojeg će učesnici obići Viminacijum, jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta u Evropi, a poslije popodnevne plenarne sjednice novinarima će se obratiti predsjednik Srbije, generalni direktor  Uneskoa i domaćin idućeg ovakvog skupa koji će biti izabran na samitu.

Uoči samita, predsjednik Tadić sastao se juče u Beogradu u odvojenim susretima s predsjednicima Hrvatske, Crne Gore i Makedonije Ivom Josipovićem, Filipom Vujanovićem i Đorđem Ivanovim i u razgovoru s njima potvrdio spremnost Srbije da unaprijedi saradnju u regionu.
Viminacijum je arheološko nalazište u blizini naselja Stari Kostolac, 12 kilometara od Požarevca, blizu granice Srbije sa Rumunijom, i jedan je od najznačajnijih rimskih vojnih logora na Dunavu od prvog do sedmog vijeka.

Grad je bio kolonija rimskih građana i imao je pravo kovanja lokalnog novca, što je u okvirima rimske uprave bio najveći status koji jedan grad može da dosegne.

Tokom iskopavanja pronađene su zanatske radionice, peći za pečenje opeke, terme, koje su bile glavno sastajalište Rimljana, iskopano je šest bazena, naziru se i oslikani zidovi sa cvijetnim i životinjskim motivima, a iskopan je i mauzolej za koji se pretpostavlja da je grobnica cara Hostilijana.