BiH
0

Palenteološka iskopavanja fosilnih ostataka leoparda u Vjetrenici

FENA
Paleontološka istraživanja čiji je cilj iskopavanje kostura leoparda te ostataka još dvije nepoznate zvijeri, obavit će se u Vjetrenici od 9. do 12. septembra, saopćeno je iz Speleološke udruge Vjetrenica - Popovo polje. Prema prvim analizama stručnjaka, čini se da je riječ o ostacima leoparda koji je na ovom području živio prije 900.000 godina.

Koštani ostaci većih pleistocenskih sisavaca zapaženi su u Vjetrenici tokom speleoloških istraživanja posljednjih 40 godina, a iskapanja će se obaviti u organizaciji novoutemeljenog Centra za karstologiju ANUBiH, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i Speleološke udruge Vjetrenica - Popovo polje.

Ostaci leoparda pronađeni su na mnogim lokalitetima u Evropi, ali su sačuvani cjeloviti skeleti izuzetno rijetki. Evropu su leopardi nastanjivali od prije približno 900.000 godina, a smatra se da su postojali i u povijesno doba. Danas leopardi žive samo na području Azije i Afrike gdje su njihova staništa ozbiljno ugrožena. Postoji oko 10 živućih podvrsta leoparda. Nalazi iz Vjetrenice proširit će spoznaje o toj velikoj mački.

Najzanimljiviji je cjelovit kostur leoparda, pronađen 1968. u uskom meandarskom kanalu udaljenom više od 1700 metara od ulaza. Dio kostura - lubanja, nekoliko kralježaka i rebara - izvađen je iz Vjetrenice prilikom otkrića, opisan je u literaturi i nalaze se u zagrebačkom Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a.

Jedan djelomičan kostur neidentificirane mačke pronađen je 2002. u Ravanjskom kanalu oko 3000 metara od ulaza, a drugi sličan djelomičan kostur pronađen je tokom posljednjih istraživanja 2007. u podnožju Velikog kalcitnog saljeva oko 2000 metara od ulaza. Prve sumnje stručnjaka upućuju da bi i ta dva kostura magli biti ostaci leoparda.

Fosili će nakon iskopavanja biti spremni za izložbu i pohranu u Paleontološku zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

O svemu će biti izrađen elaborat. Prve prethodne informacije o rezultatima istraživanja novinari će moći dobiti 12. 9. u 11 sati u Vjetrenici. Veće oborine mogle bi ipak omesti istraživanja i odgoditi ih za sljedeću sezonu.

Prva paleontološka istraživanja u pećinama BiH provela su se po dolasku Austro-Ugarske uprave, a posljednja tokom 80-ih godina 20. stoljeća. Među prvim nalazima spominje se plećaka nosoroga u Marinovoj pećini kod Pala u izvještaju Franje Fiale krajem 19. st. Veliko paleontološko istraživanje napravljeno je i u pećini Megari kod Hadžića u kojem je sudjelovao i hrvatski paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger, otkrivač neandertalskog čovjeka iz Krapine.

Iza Drugog svjetskog rata paleontološka istraživanja u pećinama izvodi uglavnom akademik Mirko Malez iz Zagreba, osnivač Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, u suradnji s domaćim institucijama, Zavodom za zaštitu spomenika i Zemaljskim muzejom iz Sarajeva. Uglavnom se radi o iskopavanjima pomoću sonde manjeg obima i u većini pećina su iskopani ostaci pećinskog medvjeda Ursus spelaeus, kazao je speleolog-arheolog Jasminko Mulaomerović.

U tim istraživanjima Mulaomerović posebno ističe Gigića pećinu kod Bosanskog Grahova, u kojoj je iskopan cijeli skelet pećinskog medvjeda, pećinu Rastuću kod Teslića, pećinu Megaru kod Hadžića, pećinu Kuk u kanjonu Bistrice, Orlovaču pećinu kod Sumbulovca (općina Pale) gdje je pronađen veći broj skeletnih ostataka, Lukinu pećinu kod Zavidovića i Bijambarsku pećinu kod Olova.

Pećina Ðurkovina u općini Ravno ocijenjena je jednom od najvećih kosturnica pećinskog medvjeda na Balkanu. Pored medvjeda u mnogim pobrojanim pećinama nađeni su i ostaci drugih kvartarnih životinja kao što su pećinska hijena, vuk, kozorog i dr., ali zbog obima iskopavanja, uglavnom samo pojedine kosti. Nalaz leoparda u pećini Vjetrenici tijekom istraživanja speleologa iz Welsa 1968. bio je veliko otkriće, kako zbog okolnosti nalaza tako i zbog njegove rijetkosti.

Paleontološko naslijeđe Vjetrenice, koje se malo do sada isticalo, upotpunit će sliku neobično bogate prirodne i kulturne baštine dinarskog krša u Bosni i Hercegovini.

Niz kulturnih zanimljivosti Vjetrenice, poput pojave srednjovjekovnog ljetnikovca na ulazu koji se rashlađuje vjetrom iz podzemlja, u etnološkoj literaturi još nije vrednovan.

Podzemlje Popova polja najbogatiji je rezervat podzemne faune u svijetu, a Vjetrenica s 92 podzemne vrste najbogatija pojedinačna pećina u svijetu.