{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ombudsmenka Džumhur: Nazivi škola su religiozni i favoriziraju jednu religiju

A
13.10.2015. u 17:10
2
43
Ombudsmenka Džumhur: Nazivi škola su religiozni i favoriziraju jednu religiju
2
Ombudsmenka Džumhur: Nazivi škola su religiozni i favoriziraju jednu religiju
Ombudsmenka Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur izjavila je danas u Prijedoru da se u BiH usložnjava status ljudskih prava i navela da se polovina žalbi koje njima pristižu odnosi na pravosuđe i na upravu.
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


"S obzirom da svi građani svoja prava ostvaruju putem upravnih organa, neophodno je mijenjati stanje u upravi. Što se tiče pravosuđa, najveći broj žalbi nam je stigao iz oblasti radnih odnosa i to po pitanju zapošljavanja, nepoštivanja konkursnih procedura, utvrđenih rang listi, davanja povoljnijeg tretmana određenim licima, kazala je ona i naglasila da su mobing i diskriminacija po svim osnovama u porastu", rekla je Džumhur.

Džumhur je pohvalila rad Osnovnog suda Prijedor koji i pored velikog broja predmeta nastoji biti što efikasniji i navela da im je pristigla samo jedna žalba na rad Suda.

Prema njenim riječima iz Prijedora im je u ovoj godini pristigla 61 žalba građana, od kojih su na njih šest uputili preporuku.

Najviše žalbi se odnosi na rad Centra za socijalni rad, i to u vezi kontakta roditelja i djece u toku razvoda brakova i razvedenih brakova, na Centar javne bezbjednosti, konkretno na ponašanje njihovih  policajaca prema građanima, te na "Elektrokrajinu" i njihov odnos prema  korisnicima, kao i na Gradsko odjeljenje za boračka pitanja i to po pitanju priznavanja statusa civilnih žrtava rata.

Džumhur je napomenula i da je bilo i žalbi i na institucije na višim nivoima posebno na Zakon o radu RS koji se odnosi na pitanja iz radnog odnosa.

Ocjenila je da u Prijedoru postoji izvjestan napredak u poštivanju ljudskih prava, ali je i napomenula da je njen zaključak da postoje dva paralelna procesa.

"Jedan je nastojanje gradske administracije, zakonodavne i izvršne vlasti da se gleda u budućnost, dok je na drugoj strani proces koji je stalno otvoren i tiče se pitanja iz prošlost i stalno se vrti u krug, iako je dobro formulisan i dobro određen. Riječ je o sporom rješavanju imovinsko-pravnih pitanja izbjeglih i raseljenih lica srpske nacionalnosti u ovom gradu, odnosno sporog procesa legalizacije objekata u kojima su nastanjeni, odnosno problema povratnika od kojih se zahtijeva njihovo finansijsko učešće u rješavanju infrastrukturnih projekata, koje na kraju postaje vlasništvo kompanija koje upravljaju javnim dobrima", kazala je ona.

Džumhur je istakla da nacionalna zastupljenost u javnim organima u ovom gradu, kao i u cijeloj BiH nije na zadovoljavajućem nivou i pri tom je naglasila da je zabrinjavajuće da se ne daje ni minimum interesa da se ovo pitanje na neki način stavi u neke primjerene okvire.

Napomenula je i na jako malu zastupljenost povratnika u institucijama lokalne vlasti i to naročito u obrazovanju.

"Posebno želim da naglasim da pitanje memorijalizacije ne može biti pitanje memorijalizacije u javnim ustanovama na način da se postavlju obilježja i spomenici za poginule vojnike ili njihove uposlenike koji su poginuli na jednoj strani, a istovremeno se ne stavljaju spomenici za uposlenike tih ustanova koji su poginulu kao civili. Javne ustanove su vlasništvo svih građana i moraju imati neutralnost, a to se odnosi i na škole, čiji su nazivi religiozni i koji favoriziraju jednu religiju, a zanemaruju potrebe drugih građana", rekla je ona.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: