{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Odlazak na hadž: Nekada konjem i lađom, a danas avionom

24.9.2015. u 08:07
118
27
Odlazak na hadž: Nekada konjem i lađom, a danas avionom
118
Obavljanje obreda hadža peta je islamska dužnost u islamu i predstavlja posebno važan segment u životu svakog vjernika muslimana. Hodočašće u Meku i Medinu, dva sveta muslimanska grada, oduvijek je predstavljalo izazov uz nadu vjernika da će im biti oprošteni svi grijesi.
Ove godine iz BiH put Meke i Medine je otputovalo 1.411 vjernika u organizaciji Islamske zajednice, a zbog sigurnosnih razloga (rat u Siriji i Iraku) i ove godine putuje se isključivo avionom.

Odlazak na hadž - pitanje sreće



Oko dva miliona vjernika iz čitavog svijeta svake godine obavi petu islamsku dužnost, hadž. Za muslimane je propisano obavljanje hadža barem jednom u toku svog života, ukoliko su u mogućnosti. Osim materijalnih sredstava koja nisu nimalo skromna, da biste obavili hadž u pojedinim državama nisu vam dovoljna isključivo materijalna sredstva, već morate imati i sreće. Naime, u državama poput Indonezije i Indije zbog velikog broja muslimana svake godine je i značajan broj onih koji žele obaviti hadž.

Saudijska Arabija, koja je na neki način organizator, zbog lakše kontrole i održavanja sigurnosti prilikom hadža morala je uvesti određene kvote koje označavaju koliki broj hodočasnika može poslati neka država. Zbog velikog interesovanja u Indoneziji i Indiji je uveden sistem izvlačenja na sreću. Tako se buduće hadžije biraju izvlačenjem kuglica i najsretniji dobiju priliku za obavljanje pete islamske dužnosti.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kvota koja se odredi za našu zemlju uglavnom je dovoljna za sve zainteresirane vjernike. Jedan od 1.411 vjernika koji su ove godine iz BiH otputovali na hadž je i tridesetogodišnji Sabrija Hurić iz Sarajeva, koji komentarišući svoje hodočašće za Klix.ba nije krio zadovoljstvo zbog ukazane prilike.

"Izuzetno sam sretan što sam imao priliku da u svojoj tridesetoj godini obavim obred hadža, naročito kada sam vidio koliko je broj starijih osoba veći u odnosu na mlade. Ovo putovanje na sveta islamska mjesta predstavlja ispunjenje mojih snova. I prije odlaska na hadž trudio sam se prilagoditi život pravilima islama, tako da će mi ovo dati još veću snagu", istakao je Hurić u razgovoru za Klix.ba.

Putovanje na hadž kao životni podvig



Tradicija odlazaka na hadž iz BiH izuzetno je duga. Osmanskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne 1463. godine počelo je i širenje islama u našoj zemlji. Tako je prema pisanju Preporoda iz 1986. godine prvi odlazak na hadž iz naših prostora zabilježen 1557. godine, a hadžija je izvjesni Sarač h. Mehmed iz Šejh Ferrahove mahale u Sarajevu. Ipak, najstariji zapis i opis putovanja na hadž datira iz 1615. godine u putopisu hadži Jusufa Livnjaka.

Odlazak na hadž od 16. pa do sredine 20. stoljeća, u smislu putovanja predstavljao je pravi životni podvig. Pripreme za odlazak na hadž bile su duge i temeljite. Čitavo putovanje do Meke i nazad je trajalo nešto više od godinu dana. Glavna prevozna sredstva bili su konj, kamila i lađa. Glavna ruta putovanja za vrijeme Osmanskog carstva išla je iz Sarajeva, zatim konjem do Istanbula. Zatim bi se putovalo lađom preko Rodosa do Aleksandrije, a zatim ponovo konjem ili kamilom do Kaira. Zatim bi se ponovo koristila lađa od Sueckog kanala (kanal probijen 1869. godine) do Yanbua (Saudijska Arabija), a zatim konjem ili kamilom do Medine i Meke. Povratak bi bio organiziran istom rutom. Ukupno su hadžije putujući ovom rutom prelazile oko 8.500 kilometara.

Nova ruta



U vrijeme austrougarske vlasti u BiH od 1878. godine dolazi do određenih izmjena prilikom odlaska na hadž. Prije svega daleka putovanja su zavisila i od sigurnosnih situacija, ratova, političkih prilika i drugih razloga. Zemaljska vlada u BiH imala je kontrolu odlaska na hadž. Tako je već 1881. godine iz BiH na hadž otputovalo 25 hadžija, a polazište je bilo iz Visokog. Broj hadžija od početka austrougarske vladavine u BiH pa do pred Prvi svjetski rat kretao se od pet do osamdeset hadžija. Nove političke okolnosti određivale su i rutu putovanja. Tako bi se iz BiH krenulo prema Metkoviću, a zatim Trstu i onda brodom do Aleksandrije. Zatim bi se brodom dolazilo do Džide, a onda konjem ili kamilom do Meke i Medine. Za vrijeme austrougarske vladavine hadžije iz BiH bi u putu provele između 100 i 160 dana i za to vrijeme bi prešli oko 7.600 kilometara.

Ratovi ograničili odlazak na hadž



Prvi svjetski rat donio je i enormno smanjenje broja hadžija, a iz naših krajeva u godinama rata (1914-1918) uopće se nije putovalo. Ni u godinama nakon Prvog svjetskog rata nije se značajno povećao broj odlazaka na hadž. Razlog su bile i brojne bolesti, epidemije i kuge. Tako je zabilježeno da su 1925. godine iz cijelog svijeta hadž obavile tek 90.662 osobe.

Drugi svjetski rat također je donio prekid od deset godina (1939.-1949.), koliko se iz naših prostora nije išlo na hadž. Od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća kontinuirano se povećavao broj hadžija iz cijelog svijeta, a samim time i iz Jugoslavije. Primjera radi 1961. godine broj hadžija iz cijelog svijeta iznosio je oko 216 hiljada, a iz Jugoslavije 154 vjernika su obavila hadž. Samo osam godina poslije, 1969. godine iz Jugoslavije je na hadž otputovalo 1.554 hodočasnika.

Od 1992. do 1995. godine ratna dešavanja su zaustavila ili u potpunosti minimizirala odlazak na hadž. Međutim danas broj hadžija koji obavljaju petu islamsku dužnost iz cijelog svijeta dostiže brojku blizu dva miliona vjernika, a iz BiH ih svake godine odlazi više od hiljadu.

Običaji prilikom ispraćaja na hadž



Centralno mjesto odakle su se hadžije nekada ispraćale iz Sarajeva je džamija pod Alifakovcem, danas poznatija kao Hadžijska džamija, koju je sagradio sredinom 16. stoljeća Vekil Harač Mustafa. Rodbina, komšije i prijatelji bi dolazili u spomenutu džamiju gdje bi se učile dove za sretan put budućih hadžija, a zatim bi se ispraćali do Kozije ćuprije. Odatle bi hadžije nastavljale put do Višegrada, zatim preko Soluna pa do Istanbula i dalje poznatom rutom. Ovaj običaj je zadržan negdje do početka 20. stoljeća, kada je izgrađena željeznička pruga Sarajevo - Višegrad.

Postoje podaci da su se hadžije ispraćale i ispred Ali-pašine džamije, a zatim bi putovali prema Dubrovniku i onda brodom do Aleksandrije.

Danas se na hadž iz BiH odlazi isključivo organizirano, uglavnom u organizaciji Islamske zajednice, a nakon Hadžijske džamije, zatim Ali-pašine i Careve džamije centralno mjesto okupljanja je džamija Kralja Fahda.

Za razliku od prije jednog stoljeća i više, danas je putovanje dosta kraće. Putuje se avionom i na odredištu u Saudijskoj Arabiji vjernici su za svega pet sati. Teško je i uporediti ta dva iskustva, koja oblikuju vrijeme i date okolnosti ali je važna suština i zadovoljstvo vjernika obavljanjem hadža.

O odlascima na hadž iz BiH do sada su pisali Mehmed Mujezinović, Hasan Nametak, Mirsad Mahmutović, a najnovija istraživanja u svojoj knjizi o odlasku na hadž za vrijeme osmanskog carstva predstavio je Aladin Husić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: