Kamenu ćupriju sa šest lukova je, naime, 3. marta 1945. godine bombardovala Hitlerova Pionirska jedinica 3. bataljona 370. grenadirskog puka Wermachta, a ostali su čitavi samo kameni stubovi.
Most je ponovo iznad rijeke Neretve podignut skoro šest i po decenija poslije tragičnih događaja iz marta 1945. godine, te je svečano otvoren 17. juna 2009. godine, nakon trogodišnje obnove započete 12. maja 2006. godine. Hroničari su zabilježili kako su Konjičani tada izjavili da se "ništa ljepše Konjicu nije moglo desiti do vraćanja u život Stare kamene ćuprije".
Spaja Hercegovinu sa Bosnom
Stara kamena ćuprija sagrađena je 1682. godine u vrijeme Mehmeda IV i, uz Višegradsku ćupriju na Drini i Stari most u Mostaru, predstavlja jednu od najznačajnijih građevina u BiH, po mnogim komponentama, jedinstvenu srednjovjekovnu građevinu. Most je predstavljao remek-djelo arhitekture XVII stoljeća. Smatra se i tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom.
Pedesetak metara ispod mjesta današnje Stare ćuprije postojao je i drveni most kojeg je sagradio čuveni mostarski vakif Mehmed-beg Karađoz, nadglednik izgradnje Starog mosta u Mostaru, koji je iza sebe, između ostalog, ostavo centralnu mostarsku Karađozbegovu džamiju i medresu.
Legenda kaže da je ondašnji osmanski visoki dužnosnik Haseći Ali-aga, koji je u 17. vijeku živio u Blagaju, prelazio drveni most na konju. U jednom trenutku noga Ali-aginog konja propala je kroz drvene daske. To je bio znak da drvenog mosta u Konjicu više neće biti. Posao je povjeren Hadži Baliji.
U "Kalendaru Bošnjaka" od 1. januara 1894 Jovan Asboth piše o Konjicu, te spominje i Staru kamenu ćupriju.
"Na lijevu obalu, u pravi Konjic, vodi star kamenit most, pa je i ovdje, kao što su i stari mostovi svagdje po zemlji, jedan od najljepših, najslikovitijih ukrasa mjesta. Misli se da je od Rimljana, misli se da je od slovenskijeh kraljeva u priči, no može se smjelo reći, da je barem sadanja izgrada istom građena u doba prvih turskih sultana, ovijeh velikijeh graditelja mostova, jer se na jednom stubu vidi arapska godina 1093. po pričanju Muhamedovaca gradio je ovaj most Abmed Sokolović, veliki vezir, bosanskog porijekla", navodi Asboth, primjećujući da je Konjic "uostalom svakojako staro historično mjesto".
Sjećanja Zuke Džumhura
Na svoj nezaboravni način o mostu je govorio i hodoljubac Zulfikar Zuko Džumhur.
"Bio je to najljepši ukras moga rodnog grada uz koji sam imao sreću provesti dio svoga djetinjstva. Bio je to divan kameni most na šest lukova. Sagrađen je u doba Osmanlija dobrotom Haseći Ali-age prije više od tri vijeka. Nije šala tri vijeka, tri stoljeća, trista godina. Eh, koliko li je to mjeseci, dana, sati, minuta, koliko ljudskih života", govorio je čuveni Džumhur o Staroj ćupriji u rodnom Konjicu.
Pošto je to bio i jedini prijelaz preko Neretve, 1946. godine je napravljen novi betonski most niže od Ćuprije, koji je i danas u funkciji magistralnog puta M-17. Preko ostataka Stare kamene ćuprije 1962. godine drvena konstrukcija zamijenjena je armirano-betonskom. Koliko su Konjičani voljeli svoju Ćupriju svjedoči činjenica da je ona bila njihov simbol na gradskom grbu, iako mosta nije bilo, a živjela je i ideja da se most prije ili kasnije obnovi.
Konjički dućani
Još 1977. godine, bilježi se, regionalni Zavod za zaštitu spomenika u Mostaru izradio je idejni projekt rekonstrukcije mosta, ali ona je realizirana tek tri decenije poslije.
U julu 2003. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je most nacionalnim spomenikom od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Tri godine kasnije Općina Konjic je počela s radovima na rekonstrukciji Stare kamene ćuprije, uz pomoć Vlade Republike Turske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao i revitalizaciji stare konjičke čaršije sa rekonstrukcijom starih dućana koji su bili neposredno uz most sa lijeve strane.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je u julu 2003. godine donijela odluku da se Historijska građevina-ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu proglašavaju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Izgradnju Kamene ćuprije finansirali su Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) i Općina Konjic, a projekt je bio vrijedan 2.756.000 eura. Uprava za ceste pri Ministarstvu prometa Republike Turske i Građevinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru uradili su projekt restauracije i nadzor, dok je izvodač radova bila turska firma ER-BU. Za izgradnju mosta sa šest lukova korišteno je oko 900 metara kubnih kamena, 10.200 klamfi, i 10.000 kilograma olova, kako bi se kamen povezao.
Most su 2009. godine na Dan općine Konjic otvorili ministar za međunarodnu saradnju i razvoj Vlade Republike Turske Faruk Čelik i načelnik Konjica Emir Bubalo.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
