Na sjednici je usvojen dokument "Prijedlog ustavne reforme Naše stranke - Principi", koji je na zahtjev Naše stranke izradio Centar za javno pravo pod rukovodstvom profesora Edina Šarčevića.
Naglašeno je da je postojeći dejtonski ustav nespojiv sa standardima pravne države, prepun kontradikcija, mogućnosti blokada funkcionalne legislative i dokazano neproduktivan u svrhu privrednog razvoja.
Shodno tome novi ustav BiH bi morao, kako je istaknuto u dokumentu, konačno zasnovati vladavinu pravne države, eliminirati elemente koji doprinose neefikasnosti države, etnizaciji političkih procesa i procedura javnog prava, onemogućiti neosnovano blokiranje zakonodavnih procedura i biti bez proturječnosti unutar samog teksta.
Novi ustav BiH, polazeći od danas usvojenih principa, trebalo bi da promovira rješenja koja favoriziraju efikasnost državne vlasti, racionalan teritorijalni ustroj, uspostavu pravne države, institucionalnu zaštitu ljudskih prava i izbalansirani federalizam.
Prema prijedlogu koji je Glavni Odbor Naše stranke jednoglasno usvojio budući teritorijalni ustroj bi, umjesto u dva entiteta i deset kantona, državu BiH organizovao u četiri visoko osamostaljene, geografski, ekonomski i demografski opravdane federalne jedinice i dva distrikta: Sarajevo i Brčko.
U takvom procesu restruktuiranja ustavno-teritorijalne ustrojenosti neizbježna je denominacija sadašnjih entiteta saopćeno je iz Naše stranke.
Potrebno bi bilo zamijeniti naziv "Federacija BiH" nazivom koji se neće podudarati sa imenom države, dok bi naziv "Republika Srpska" bio zamjenjen etnički neutralnim imenom.
Budući parlament Bosne i Hercegovine, bio bi organiziran po ugledu na parlamente evropskih složenih država, tj. kao dvodomni parlament sačinjen od predstavničkog doma i doma u kojem su ravnopravno reprezentirane federalne jedinice.
Raspodjela nadležnosti između države i federalnih jedinica i dva distrikta, na isključive i okvirne, rukovodila bi se evropskim trendom i iskustvom regionalizacije, kao i potrebama integracije BiH u EU.
Ustavni tekst bi sadržavao uobičajenu kolizionu normu kojom bi se izbjegle pravne praznine i nejasnoće u pogledu nadležnosti.
U Našoj stranci smatraju da je od najveće važnosti za formiranje efikasnijeg i koherentnijeg pravnog poretka u Bosni i Hercegovini izjednačavanje sudske prakse, uspostavljanje stručnih sudova, kao i formiranje vrhovnog suda i jedinstvenog ustavnog suda za BiH.
Po pitanju zaštite vitalnih interesa konstitutivnih naroda i Ostalih u kontekstu budućeg ustava Bosne i Hercegovine, u Prijedlogu stoji da bi oni bili osigurani preciznom ustavnom definicijom kruga pitanja koja mogu biti predmet zaštite, zaštitom na nivou klubova konstitutivnih naroda i Ostalih, te propisivanjem jednostavne i prohodne procedure pred ustavnim sudom za zaštitu kolektivnih prava.
Budući ustav, izrađen po principima koje je danas usvojio Glavni odbor Naše stranke, bit će baziran na principu jednakosti svih građanki i građana pred zakonom, i izjednačit će u pravima ostale s pripadnicima konstitutivnih naroda.
