BiH
162

Na današnji dan rođen Nurija Pozderac: Krajiški političar, antifašista i pradjed Vuka Jeremića

Piše: M. Ć.
Nurija Pozderac
Nurija Pozderac
Na današnji dan, prije 125 godina, rođen je poznati krajiški i jugoslavenski političar Nurija Pozderac, sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine u doba Osmanskog carstva, te pradjed poznatog srpskog političara Vuka Jeremića.

Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Bio je sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine pred kraj Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini.

Pozderac, inače učitelj, prvi ozbiljniji politički angažman imao je kao poslanik u cazinskom srezu 1939. godine, što je bilo lokalno zakonodavno i administrativno tijelo.

U Narodnooslobodilačkoj borbi učestvao je od 1941. godine. Tokom 1942. godine, izabran je za predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu i Narodnooslobodilačkog odbora.

U tom periodu, Nurija Pozderac je održavao stalni kontakt sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike. To je rezultiralo njegovim, gotovo plebiscitarnim, izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću.

No, moglo je biti sasvim drugačije.

Odbio mjesto ministra u Vladi NDH

Naime, kada je Džafer Kulenović, tadašnji predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), imenovan za ministra u Vladi NDH, on je posjetio Nuriju Pozderca u Cazinu.

Kako se prenosi u historijskim izvorima, Kulenović je Pozdercu "prenio selame od poglavnika" i ponudio mu mjesto u Vladi NDH, koristeći Pavelićev šablon o Muslimanima kao hrvatskom cvijeću.

Međutim, Nurija se zahvalio i "počast" odbio, uz objašnjenje: "Selam ćeš i ti poglavniku, ali u takvoj će državi, Džafere, nakon što završe sa Srbima, na red doći i 'cvijeće'".

Nurija Pozderac u tim momentima bira partizane, iako nikada nije postao član Komunističke partije, a bio je i vjernik. Ni Josipu Brozu Titu nije smetalo njegovo nepripadanje Komunističkoj partiji.

Štaviše, Nurija Pozderac je imenovan za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, čime je aktivno učestvovao u obnavljanju bosanske državnosti.

Nurija Pozderac je bio primjer krajiškog čovjeka, čiji su principi za svakog morali vrijediti. Tako je zabilježeno da je prilikom boravka Cazinu, u toku 2. Svjetskog rata, Tito posjetio kuću Pozderaca, pa je na kućnom pragu dočekan riječima: "Ovo je muslimanska kuća. Ovdje se izuva."

Brojni poznati potomci i rođaci

Tito, ne samo da se izuo, već je sa Nurijom posjetio i cazinsku džamiju, što se ispostavilo kao odličan potez, budući da su Muslimani u Krajini, nakon nekoliko velikih zborova, masovno počeli pristupati partizanima.

Nurija Pozderac je poginuo u bici na Sutjesci, zajedno sa 7.500 partizana, a sahranio ga je njegov sin Sead, po zanimanju ljekar, koji je bio uz njega.

Nurijina kćerka Sadeta Pozderac, koja je živjela u Beogradu i bila direktorica Prve beogradske gimnazije, udala se za diplomata Šerifa Buljubašića. Imali su sina Seada i kćerku Senu. Kćerka Sena udala se kasnije za Mihajla Jeremića i rodila sina Vuka. Vuk Jeremić je bivši ministar vanjskih poslova Srbije i bivši predsjednik Opće Skupštine Ujedninjenih nacija, a ovih dana je objavio kandidaturu za budućeg predsjednika Srbije.

Direktni potomak Nurije Pozderca je i bivši premijer USK Hamdija Lipovača.

Također, članovi porodice Pozderac i Nurijini bliski srodnici su i Hamdija i Hakija Pozderac, istaknuti bosanskohercegovački komunistički političari. Hamdija Pozderac je 80-ih godina bio čak i u vrhu jugoslavenske države. Unutar BiH snažno se zalagao za afirmaciju muslimana i stoga se sukobljavao sa srpskim političkim kadrovima.

Spašavao Jevreje u Drugom svjetskom ratu

Muzej holokausta Yad Vashem 2013. godine donio je odluku da se Nurija i Devleta Pozderac nagrade medaljom Pravednik među narodima za svoje požrtvovanje za spašavanje Jevreja u Drugom svjetskom, šira javnost, a pogotovo mlađe generacije pitaju se ko je bio čovjek koji je skoro 70 godina nakon smrti dobio priznanje za promicanje ljudskosti u najtežim uvjetima rata.

Pozdercima su visoka odlikovanja dodijeljena zbog hrabrosti i plemenitosti koju su iskazali spašavajući Jevreje upućene u ustaški koncentracioni logor Jasenovac.

Naime, grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Zahvaljujući njihovoj pomoći, oni su preživjeli nacističku okupaciju Jugoslavije i holokaust.

Izraelci danas ističu da generacije nasljednika spomenutih Jevreja svoje postojanje trebaju zahvaliti muslimanima Pozdercima.