{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Meddžida Kreso: Brisel popušta Dodiku, reforma pravosuđa ne ide u dobrom smjeru

16.9.2015. u 17:33
25
Meddžida Kreso: Brisel popušta Dodiku, reforma pravosuđa ne ide u dobrom smjeru
25
Meddžida Kreso: Brisel popušta Dodiku, reforma pravosuđa ne ide u dobrom smjeru
Nakon posljednjeg sastanka u Briselu u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa dogovoreno je da se budući pregovori vode i na osnovu prijedloga koji dolazi iz RS-a. Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, kaže za Klix.ba da međunarodna zajednica i dalje nastavlja popuštati Dodiku.
Međunarodna zajednica je odobrila promjenu predstavnika BiH u okviru strukturalnog dijaloga, OSCE odjednom traži uvid u predmete, u Briselu se prihvataju zahtjevi iz RS-a. Je li u odnosu međunarodne zajednice spram bh. pravosuđa došlo do promjene?

Jeste, sasvim je očigledno da je došlo do promjene. Dolaskom gospodina Paquea bila sam izuzetno ohrabrena i vjerovala da će razgovori o Strukturalnom dijalogu krenuti u pozitivnom pravcu u smislu uvažavanja stručnih komentara predstavnika pravosuđa. Gospodin Paque je otišao i korak dalje, pa su i predstavnici civilnog sektora bili uključeni i mogli iznijeti svoje mišljenje, što smatram izuzetno pozitivnim. Gospodin Paque lično mi je dao garancije da će predstavnici pravosuđa učestvovati u ovim razgovorima. No, to nažalost nije dugo trajalo.

Nakon jednog sastanka sa određenim predstavnicima iz Brisela, koji također učestvuju u ovim razgovorima, informirana sam da ćemo biti isključeni iz budućih pregovora. Također je rečeno da će ubuduće naše interese zastupati državno i dva entitetska ministarstva pravde. Odmah mi je bilo jasno, što sam otvoreno rekla, da je riječ o ustupku koji je napravljen Miloradu Dodiku.

Pretpostavljam da je istovremeno obavljen razgovor i sa predstavnicima vlasti, jer je ubrzo nakon toga Vijeće ministara donijelo odluku o formiranju Radne grupe koja učestvuje u ovim razgovorima, a u kojoj predstavnika pravosuđa nije bilo.

Očito je iz Brisela došao input koji je bespogovorno prihvaćen.

Je li se međunarodna zajednica prepala Dodikove najave referenduma?

Pa ne bih baš rekla da su se prepali, ali svakako su pojedini predstavnici međunarodne zajednice podlegli ucjenama Milorada Dodika koji već drugi put, koristeći se istom metodom, vrši pritisak na međunarodnu zajednicu. Neprihvatljivo je da pojedinci iz RS-a na ovakav način utiču na tok dijaloga o reformi pravosuđa, a posebno je zabrinjavajuće što im uspijeva da, ultimativnim postavljanjem uslova, ostvare svoje namjere.

Svjesni su i domaći i međunarodni zvaničnici da je referendum sam po sebi neustavan. Pa čak i da se provede i da građani zaokruže odgovor koji Milorad Dodik priželjkuje, rezultati tog referenduma bili bi pravno ništavni - dakle ne bi proizveli nikakve pravne posljedice. Da budem potpuno jasna, prihvatanje ili neprihvatanje odluka Suda nije pitanje dobre volje. Nepoštivanje sudskih odluka je krivično djelo i država posjeduje mehanizme kojim se može zaštititi od posljedica neustavnog djelovanja.

Dakle, sva ova priča o referendumu, pa čak i ukoliko dođe do njegovog održavanja, je samo predstava kako za domaću tako i međunarodnu javnost. Da li se neko zapitao koliko bi referendum koštao i ko bi to platio? Pa platili bi građani RS farsu od koje ne bi dobili ništa.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Možete li nam pojasniti šta je sporno u Protokolu koji je potpisan u Briselu?

Protokol, prije svega, nije mogao potpisati ministar pravde, jer je Vijeće ministara, usvajajući reformu sektora pravde, donijelo zaključak da Ministarstvo pravde Vijeću ministara BiH redovno dostavlja sve informacije o poduzetim i realiziranim aktivnostima Akcionog plana za reformu pravosuđa. Pored toga, a u okviru Strukturalnog dijaloga, svi stavovi moraju biti usaglašeni na nivou Vijeća ministara, a u konkretnom slučaju Vijeće ministara nije odobrilo potpisivanje ovog Protokola.

Drugo sporno pitanje je što su se ministri pravde usaglasili da se buduća reforma Zakona o sudovima BiH razvija na osnovu teksta nacrta Zakona o sudovima BiH koji su predložili predstavnici Ministarstva pravde RS i nacrta Zakona o sudovima iz 2013. godine. Potpisanim Protokolom predviđeno je i da se, u skladu sa tim novim Zakonom o sudovima BiH, prilagode i pojedine odredbe ZKP-a i KZ-a BiH što može biti predmet vrlo vještih manipulacija.

I naravno za nas je jako sporan dio prijedlog koji dolazi iz RS-a a odnosi se na brisanje člana 7. na kojem je od početka insistirao Milorad Dodik, a taj član se odnosi na našu nadležnost koja mu smeta.

Na šta bi se svelo postojanje Suda BiH u slučaju ukidanja člana 7 koji govori o proširenim nadležnostima?

Bez tzv. proširene nadležnosti, koju predviđa član 7, Sud BiH bi ostao bez ingerencije da sudi za krivična djela počinjena na području entiteta, a koja ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Pored toga, ostao bi i bez ingerencije da sudi za djela koja mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta BiH.

Zašto su proširene nadležnosti sporne za RS? Koliko često se Sud BiH pozivao na proširene nadležnosti?

Pa sporne su zato što se pojedinci boje jakog i nezavisnog pravosuđa na koji nije moguće izvršiti politički pritisak, za razliku od pojedinih entitetskih sudova koji su pod strogom režimskom kontrolom. Sud BiH potpuno je nezavisan i kao takav, čini se da nije “pogodan” i stoga ga treba “rušiti”.

Kada je riječ o proširenoj nadležnosti, u periodu od 2005. pa do kraja juna 2015. godine imali smo ukupno 23 predmeta u kojima je krivični postupak vođen za krivična djela propisana isključivo entitetskim krivičnim zakonima, odnosno Krivičnim zakonom Brčko distrikta BiH. Naravno, bilo je i optužnica koje su bile podignute za krivična djela iz isključive nadležnosti Suda BiH u kombinaciji sa krivičnim djelima iz entitetske nadležnosti. U tim slučajevima primat u suđenju ima Sud BiH.

Ministar pravde RS-a Anton Kasipović kaže da je njihovo prihvatanje formiranje Višeg suda BiH svojevrsni ustupak. Može li se taj potez posmatrati kao ustupak?

Ta tvrdnja je netačna i potpuno neosnovana. Ministar Kasipović je odnedavno na ovoj funkciji i možda ga treba podsjetiti da ta ideja potiče upravo iz RS. Svojevremeno je Milorad Dodik insistirao na razdvajanju Apelacionog odjeljenja od ostatka Suda BiH tvrdeći da ne mogu biti “dva suda pod istim krovom”. Pod prijetnjom raspisivanja referenduma započeo je Strukturalni dijalog i angažovani su eksperti Venecijanske komisije koji su dali preporuke za osnivanje Apelacionog suda, a ne Višeg kako ga sada vole zvati predstavnici RS-a minimizirajući mu značaj.

Tek kada je, na jednom od posljednjih sastanaka Strukturalnog dijaloga održanog u Banjoj Luci, Milodrad Dodik shvatio da osnivanjem još jedne pravosudne institucije na državnom nivou jača i Sud BiH, te da ostaje bez mogućnosti njegovog osporavanja i ukidanja, tada se usprotivio vlastitoj ideji.

Dakle, ne radi se ni o kakvom ustupku koji pravi RS, nego su predstavnici RS upali u vlastitu zamku iz koje se sada pokušavaju izvući. Ne može se raspisivati referendum o poštivanju odluka Suda i Tužilaštva BiH, a istovremeno tražiti osnivanje drugostepenog suda, pa da se zove i Viši, koji je u direktnoj vezi sa Sudom i Tužilaštvom BiH. Ovu kontradiktornost su predstavnici međunarodne zajednice već trebali prepoznati.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Iz RS-a se pozivaju i na mišljenje VSTV-a da se proširene nadležnosti koriste bez utvrđenih principa i kriterija. Vi ste to već ranije demantirali, ali kako da ljudi iz struke tako različito gledaju na jedno, prije svega, stručno pitanje?

Predstavnici RS, već tradicionalno, uvažavaju stavove i mišljenja VSTV samo onda kada im to odgovara. To mišljenje je iznuđeno i služilo je određenoj svrsi predstavnicima RS. Istovremeno je pravosudna zajednica razmatrala pitanje primjene člana 7, te su svi, uključujući i predstavnike Venecijanske komisije, zaključili (što je ujedno bio i prvi zaključak Strukturalnog dijaloga) da ne treba ukidati član 7. Pored toga je zaključeno da se nadležnost Suda BiH ne treba ni povećavati ni smanjivati već samo precizirati uslove pod kojima možemo preuzimati predmete sa entitetskih nivoa.

Dakle, nacrt Zakona o sudovima BiH Ministarstva pravde RS nije uvažio preporuke Venecijanske komisije, kao ni evropskih eksperata sa Taiex seminara u pogledu nadležnosti Suda BiH. Očigledno je da predstavnici RS nisu shvatili suštinu “Dijaloga” u kojem se primat daje razgovorima, pregovorima, kompromisima i uvažavanjem preporuka, a ne pukim nametanjem vlastitih stavova.

Kako komentarišete šutnju pojedinih stranaka, ali i Vlade FBiH, Vijeća ministara? Nije bilo protivljenja kada su ministri iz dvije stranke preuzeli strukturalni dijalog, reakcija na dogovor iz Brisela je kasnila danima...

Ja niti mogu niti želim komentirati bilo koju stranku niti bilo čije stranačke predstavnike. Ovo je pitanje od državnog značaja i stoga očekujem da, prvenstveno, institucije na državnom nivou rade svoj posao savjesno i dogovorno ne umanjujući svoju odgovornost za pojedine odluke, niti izlazeći iz okvira svojih nadležnosti.

U kom smjeru možemo očekivati dalje vođenje strukturalnog dijaloga i može li on donijeti kvalitetnu reformu pravosuđa u BiH?

Nakon posljednjeg sastanka, održanog u Briselu, očito je da predstavnici Evropske komisije, podliježu pritiscima i da je prisutna nekonzistentnost u vođenju Dijaloga, jer se odustaje od principa koji su potvrđeni autoritetom ljudi koji su učestvovali u ovim razgovorima. Ukoliko se nastavi popuštati pod pritiskom predstavnika RS, ne možemo očekivati dobru i kvalitetnu reformu pravosudnog sektora.

Ovdje želim posebno naglasiti da, kada kažem reformu pravosudnog sektora, mislim na pravosudni sistem na svim nivoima, ne samo državnom. Nepovjerenje građana u pravosuđe je veliko i na nižim sudovima je situacija puno lošija, ali o tome se, smišljeno, ne govori puno. Sve oči su uprte u pravosuđe na državnom nivou, a problemi koji su evidentni na nižim nivoima su potisnuti.

No, svakako da reformu treba početi od VSTV jer je riječ o tijelu koji je generator svih problema. Onda se može preći na Sud i Tužilaštvo BiH, a poslije nas trebaju doći na red i svi ostali sudovi i tužilaštva u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: