INTERVJU / Grubeša za Klix.ba: Vremena za reformu pravosuđa više nema, moramo djelovati
Grubeša je najmlađi ministar u trenutnom sazivu Vijeća ministara (rođen je 1978. godine). Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Mostaru 2011. godine, a gostujući je profesor na Medicinskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Član je Predsjedništva HDZ-a BiH.
U razgovoru za Klix.ba pojašnjava zašto je za građane značajno to što je BiH skinuta sa sive liste međunarodnih finansijskih institucija, govori o reformi pravosuđa u BiH te zakonu o sudovima koje će Ministarstvo sačiniti.
Reforma pravosuđa u samom je fokusu ovih dana, pogotovo zbog kontinuiranih poziva na referendum iz RS-a. Čak je nedavno i predsjednik RS-a Milorad Dodik rekao da se referendumom neće donijeti nikakva odluka. Ukoliko je to slučaj, koja je onda svrha pozivanja građana da se izjasne i kakav je generalno Vaš stav o najavljenom referendumu?
Ne može se reći da je reforma pravosuđa u fokusu ovih dana jer su ključna pitanja o kojima se i danas raspravlja pokrenuta 2011. godine, ali sve do prije nekoliko mjeseci nije učinjen nijedan mjerljiv iskorak u tom pravcu. Sada su ipak ključne stvari pokrenute s mrtve tačke, što je Brisel prepoznao kao ojačan politički dijalog.
S tim u vezi ne bih komentirao svrhu najavljenog referenduma niti referendum uopće jer to nije u nadležnosti rada Ministarstva pravde BiH. Naš reformski put je jasan i ako nam je cilj isti, a svi tvrdimo da jeste, onda je sada krajnje vrijeme da se dogovorimo o načinu i principima kako doći do željenog cilja.
Može li se onda u narednom periodu uopće očekivati kvalitetna reforma pravosuđa imajući u vidu da se dogovor o ključnim pitanjima u BiH postiže veoma sporo, a ponekad traje i godinama?
Ambijent tolerancije i istinskog međusobnog uvažavanja je temeljni preduvjet za postizanje pozitivnih efekata u reformskim procesima za koje su date deklarativne saglasnosti svih političkih faktora u Bosni i Hercegovini. Nedavno sam u ovaj proces uključio i zamjenika ministra pravde Nezira Pivića, što će svakako poboljšati povjerenje političkih aktera jednih u druge. Ukoliko ima volje da se reforma dogodi onda će se svi dogovoriti kako da se ona sprovede.
Jedan od rijetkih zajedničkih stavova svih sudionika na TAIEX seminaru jeste da pravosuđe u Bosni i Hercegovini, kako je sada ustrojeno, nije adekvatno. Šta se još mora desiti da bismo sjeli za sto i dogovorili minimum koji svima odgovara i koji će poboljšati stanje u pravosuđu, jednako za sve građane BiH?
Kada možemo očekivati da Ministarstvo pravde BiH sačini tekst zakona o sudovima?
Eksperti koje je angažirala Evropska komisija, nakon što razmotre postojeće nacrte zakona o Sudu BiH, zaključke će dostaviti Radnoj podgrupi za pravosuđe, zaduženoj da u što kraćem roku sačini usuglašen nacrt prijedloga zakona. Radnu grupu, osim predstavnika Ministarstva pravde BiH, čine i predstavnici resornih entitetskih ministarstava i Brčko distrikta BiH, predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Direkcije za evropske integracije. Očekujemo da se usuglašeni nacrt zakona ponudi u što kraćem roku, jer vremena za reformu pravosuđa više nema.
Očekujemo i da će nacrt zakona sačinjen na temelju preporuka ovog TAIEX seminara i stručnjaka u ovoj oblasti imati političku podršku kada bude upućen u parlamentarnu proceduru na usvajanje.
BiH je nedavno skinuta sa tzv. sive liste međunarodnih finansijskih institucija što je ocijenjeno kao veliki uspjeh. Šta to znači za običnog građanina, jesu li olakšani finansijski tokovi za njih i za privrednike i investitore?
Problem bi bilo da je BiH završila na tzv. crnoj listi jer bi to usporilo finansijske transakcije iz BiH prema inozemstvu. Na primjer, ako vam neko iz Austrije šalje neke novce u BiH, ta bi transakcija prošla puno provjera, te bi sama transakcija puno više koštala onoga ko šalje, a i vrijeme potrebno da taj novac bude operativan bi bilo znatno duže nego inače.
Kako gledate na pojedine presude sudova u BiH u kojima su, jasno je, izrečene veoma male kazne. Npr., za seksualno zlostavljanje dječaka Edin Šebo je dobio 2,5 godine zatvora, a maksimalna kazna koju je mogao dobiti je šest godina. Nažalost, ovo nije izoliran slučaj. U čemu je problem? Nedostaje li nam zatvorskog prostora u BiH ili je riječ o nečemu drugom?
Ne bih htio komentirati rad sudova BiH, jer je Visoko sudsko i tužilačko vijeće institucija nadležna za kontrolu i efikasnost rada pravosudnih institucija, ali bih naglasio značaj reforme cijelog pravosuđa u BiH. Važno je znati da je nakon nekoliko godina odgađanja konačno usvojena i Strategija za reformu sektora pravde koja jasno previđa niz sveobuhvatnih mjera za uspostavu efikasnog, efektivnog i koordiniranog sistema pravde u BiH, koji je odgovoran prema svim građanima i potpuno usklađen sa standardima Evropske unije.
Očekuje nas obiman posao na izradi konkretnih planova i njihovoj implementaciji, ali sam siguran da smo na dobrom putu da kroz ojačan dijalog i zajednički rad svih aktera planiranih reformi većinu ciljeva provedemo u djelo.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
