{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako su HDZ-ovci i općinari "založili" imovinu Čapljine

S
11.2.2012. u 08:15
1
11
Kako su HDZ-ovci i općinari "založili" imovinu Čapljine
1
Čapljinski HDZ i nekadašnji općinski dužnosnici osnovali su privatnu firmu pod nazivom Ustanova Založba kralja Tomislava, a zatim joj dodijelili privatno zemljište, javne objekte i budžetski novac. Općina je prošle godine bila primorana platiti odštetu vlasniku oduzete zemlje. Danas najavljuje pokretanje spora protiv Založbe zbog nanošenja štete Općini.
Galerija u mjestu Potkosa u blizini Stoca imovina je Založbe Kralja Tomislava iz Čapljine (Foto: CIN)
Galerija u mjestu Potkosa u blizini Stoca imovina je Založbe Kralja Tomislava iz Čapljine (Foto: CIN)

Bivši predsjednik Općinskog vijeća Čapljine Miroslav Đevenica je sa stranačkim kolegama iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) prije 14 godina osnovao Ustanovu Založba kralja Tomislava i dodijelio joj privatno zemljište građana na kojem je sagrađena tržnica. Dok Založba ostvaruje zaradu od rente na tržnici, Općina je bila primorana platiti odštetu bivšem vlasniku zemljišta. Sada najavljuju pokretanje upravnog spora protiv Založbe zbog kršenja zakona kojima je nanesena šteta Općini.
Osnivanje Založbe kao i dodjela zemljišta predmet su istrage koju tužilaštva na različitim nivoima provode već devet i po godina.

Više općinskih čelnika i sudija osumnjičeno je 2002. godine da su nezakonito dodijelili zemljište i budžetski novac Založbi, odnosno dozvolili upis njenog osnivačkog kapitala i uknjižbu zemljišta. Prema navodima iz zahtjeva za sprovođenje istrage Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), jedan od osumnjičenih - Đevenica - je Založbi 1998. godine dodijelio privatno zemljište, površine od oko 35.000 metara kvadratnih. Vrijednost zemljišta je procijenjena na 570.000 KM. Predmet se od septembra 2006. godine nalazi u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Posjed na kojem je sagrađena tržnica pripadao je porodici Draško iz Tasovčića kod Čapljine. Zemlju su im 1988. godine oduzele bivše komunističke vlasti zbog izgradnje poslovne zone. Rajka Draško je godinama vodila spor sa Općinom, tražeći nadoknadu štete. Nagodbom iz jula 2011. godine iz budžeta Općine joj je isplaćena odšteta od 151.000 KM.

Smiljan Vidić, načelnik Čapljine, kaže: "Radi se o jednoj neprirodnoj situaciji; da ja uzmem nekome nešto i poklonim vama. Onda netko tuži, ne vas koji uživate i zarađujete na toj zemlji svaki dan, nego se to plaća iz općinskog budžeta." Advokata Marinka Katića, tadašnjeg sudiju Osnovnog suda u Čapljini, zbog uknjižbe privatnog zemljišta u vlasništvo Založbe smijenio je Ured visokog predstavnika (OHR) u junu 2002. godine.

Firma u privatnom vlasništvu

Prema podacima iz Sudskog registra Općinskog suda u Mostaru, Založbu su 1997. godine osnovali HDZ Čapljina, kulturno-umjetnička društva iz Čapljine - Zora i Seljačka sloga i Čapljina, podružnica Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja i 15 osoba, uključujući Đevenicu i bivše načelnike: Krunoslava Kordića, Peru Markovića i Stjepana Šutala. Jedan od osnivača je i ministar finansija BiH Dragan Vrankić, koji je u vrijeme osnivanja Založbe bio zamjenik ministra finansija HNK. Svi su oni u tom trenutku bili članovi HDZ-a.

Vrijedne umjetnine u galeriji u Potkosu dar su umirovljenog svećenika Vjeke Bože Jarka (Foto: CIN)
Vrijedne umjetnine u galeriji u Potkosu dar su umirovljenog svećenika Vjeke Bože Jarka (Foto: CIN)

Osnivački kapital Založbe je iznosio 70.300 KM. Prema podacima iz sudskog registra, HDZ je uplatio 50.000 KM, četiri organizacije po 5.000 KM te 15 pojedinaca po 20 KM. Međutim, istraga policije i tužilaštva je pokazala da je cijeli osnivački ulog uplatio HDZ, zbog čega se nekadašnji sudija, a današnji advokat Biljana Sesar Buntić sumnjiči da je omogućila upis vlasništva i na druge organizacije i osobe, iako nije bilo dokaza da su oni te iznose stvarno i uplatili.

Sesar-Buntić je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva rekla da se ne može baš svega sjetiti, ali da u načinu registracije nije bilo protuzakonitosti. U novembru 2002. godine Općinski odbor HDZ-a, na čelu sa Stjepanom Krešićem, donio je odluku o povlačenju stranke iz Založbe, navodeći kao razlog očuvanje digniteta i opstojnost ustanove kao nestranačke organizacije. Svoj udio u Založbi HDZ je tada prenio na tri kulturno-umjetnička društva i Udrugu roditelja. Ipak, predstavnici ovih udruženja kažu da nisu aktivno uključeni u upravljanje Založbom. Nakon što je 2006. godine dio rukovodilaca i članova HDZ-a formirao HDZ 1990, veći dio osnivača Založbe prešao je u novoosnovanu stranku.

Založbom upravlja Upravno vijeće koje uz Vrankića i Markovića - koji je danas član uprave Hrvatske elektroprivrede, čine i Nikola Krešić - direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Zdenko Vego - jedan od direktora Komunalnog poduzeća Čapljina i Perica Jurković - predsjednik Privredne komore HNK. Marković je kazao da svi članovi vijeća rade volonterski. Dugogodišnji ravnatelj Založbe Đevenica i tri od pet članova vijeća sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da je Založba udruga i da joj nije cilj da ostvaruje profit. Na web-stranici Općine Čapljina Založba se, također, vodi kao udruga.

Slavko Dodik, direktor Tržnice na veliko kaže da firma izdaje natkrivene poslovne prostore, ugostiteljske objekte i tezge na otvorenom (Foto: CIN)
Slavko Dodik, direktor Tržnice na veliko kaže da firma izdaje natkrivene poslovne prostore, ugostiteljske objekte i tezge na otvorenom (Foto: CIN)

Međutim, Založba je na Općinskom sudu u Mostaru registrovana kao privatna firma. U svom nazivu ima riječ ustanova, a registrovane djelatnosti su joj zaštita kulturne baštine te djelatnost knjižnica i objekata za kulturne priredbe. U registru kažu da je dio dokumenata o Založbi nestao tokom selidbe i požara. U kantonalnoj inspekciji kažu da Založbu nisu kontrolisali, jer nemaju ingerencije nad udruženjima.

Tržnica na veliko

Založba ima imovinu vrijednu 5,6 miliona KM. Vlasnici su Hrvatskog kulturnog centra u Čapljini, u kojem je i pozorište u izgradnji, Tržnice na veliko u Tasovčićima, Galerije u Potkosi kod Stoca kao i vrijednih umjetničkih djela. Prihodi firme Tržnica na veliko su u protekle tri godine u prosjeku iznosili 650.000 KM iz kojih se dijelom finansira i rad Založbe. Općinske vlasti su 1995. godine osnovale firmu Veletržnica koja je u Tasovčićima imala tržnicu na kojoj su se prodavali poljoprivredni proizvodi. Nakon prijenosa zemljišta na Založbu, njeno Upravno vijeće je u aprilu 1999. godine donijelo odluku da na istoj adresi formira preduzeće Tržnica na veliko.

Nakon registracije Tržnice na veliko općinska firma je prestala poslovati, a njen direktor Slavko Dodig postao je direktor novoosnovanog preduzeća. Dodig objašnjava da je došlo samo do promjene naziva firme i da postoji jedno preduzeće čiji je osnivač i vlasnik Založba. Međutim, Veletržnica nikada nije izbrisana iz Privrednog registra Općinskog suda u Mostaru. U registru se ne navodi da je firma poklonjena ili prodata Založbi. Današnji načelnik Vidić kaže da ne zna kako je nešto općinsko postalo privatno, te najavljuje pokretanje upravnog spora. Vijećnik Socijaldemokratske partije iz tog perioda Ante Krešić kaže da se o tome nije raspravljalo na općinskom vijeću. Nekadašnji načelnik općine Kordić i Đevenica odbili su razgovarati o ovoj temi.

Rad Založbe dijelom se finansira od prihoda Tržnice u Tasovčićima (Foto: CIN)
Rad Založbe dijelom se finansira od prihoda Tržnice u Tasovčićima (Foto: CIN)

Općinski novac i imovina

Zemljište na kojem se nalazi tržnica nije jedina imovina koju je Općina Čapljina prenijela u vlasništvo Založbe. Prema izvještaju Toby Robinson, nekadašnje privremene upraviteljice Hercegovačke banke, Općina je na Založbu prenijela i dio poslovnog prostora, uključujući zgrade Fabrike duhana Čapljina te Kulturni centar Čapljina, za koji je rekla da funkcionira kao šoping- centar. Založba je sve ove prostore iznajmljivala i za to uzimala rentu. Novinari CIN-a nisu mogli potvrditi da se objekti fabrike nalaze u vlasništvu Založbe, a u upravi Fabrike duhana kažu da ne znaju da je njihova imovina bila prenesena.

OHR je Hercegovačku banku stavio pod privremenu upravu u aprilu 2001. godine, zbog sumnje u netransparentan rad i zloupotrebu javnih sredstava. Prema izvještaju Robinsonove, Založba je tada imala oročen depozit od milion KM, pri čemu je izvor sredstava bio nepoznat. Uz nepravilnosti oko prijenosa zemljišta, policija i tužilaštvo su pronašli i to da je Kordić krajem 1997. godine odobrio da se Založbi iz budžeta Općine dodijeli bespovratna pomoć od 380.000 KM. Naredne godine njegov zamjenik Krešić dao je Založbi 350.000 KM, na teret Fonda za obnovu općine Čapljina. OHR je 1999. godine smijenio Kordića sa pozicije načelnika, zbog nezakonitosti u dodjeli općinske imovine i opstrukcije povratka izbjeglica.

Založbine aktivnosti

Založba je registrovana za bavljenje kulturnim djelatnostima, ali do 2005. godine nema podataka o takvim aktivnostima. Trenutno gradi kazalište u Hrvatskom kulturnom centru, a od 2005. godine organizira i likovne kolonije koje okupljanju umjetnike iz zemlje i inozemstva. Oni svoje radove ostavljaju Založbi. Novinari CIN-a posjetili su galeriju, ali im iz Založbe nisu željeli navesti tačan broj umjetnina koje imaju. Željko Marić, umjetnik iz Mostara koji se slikanjem bavi već 35 godina i koji je učestvovao u kolonijama, kaže da u njima sudjeluje oko 20 probranih umjetnika koji u prosjeku ostavljaju Založbi najmanje po dvije slike. Dodaje da Založbine umjetnine vrijede barem pola miliona KM.

Založba u zgradi Hrvatskog kulturnog centra u Čapljini godinama gradi pozorište. (Foto: CIN)
Založba u zgradi Hrvatskog kulturnog centra u Čapljini godinama gradi pozorište. (Foto: CIN)

Vjeko Božo Jarak, 80-godišnji svećenik i profesor koji danas živi u Domu za starije i nemoćne ljude u Varaždinu, poklonio je Založbi objekat sa zemljištem od 2.500 metara kvadratnih u Potkosi blizu Stoca kao i umjetničke slike iz privatne zbirke. Kaže da ne zna vrijednost poklonjenih umjetnina, kao ni ko stoji iza Založbe, osim što je čuo da se bave kulturom. Hrvatska vlada je u periodu od 2006. godine do danas dodijelila Založbi najmanje 116.000 KM u sklopu donacija za projekte institucijama od značaja za Hrvate u BiH. Prošle godine su dobili oko 36.000 KM za uređenje dvorane za kazalište. Od ukupno 180 institucija koje su na listi dobitnika, toliki iznos dobile su još jedino tri crkvene institucije za obnovu katedrala.

U prvom statutu Založbe nije navedeno kome će pripasti imovina u slučaju prestanka njenog rada. Mara Bošković, član Skupštine Založbe i jedan od njenih utemeljitelja, inače uposlenik Službe za društvene djelatnosti u Čapljini, kaže da o imovini odlučuje Skupština i da je to navedeno u novom statutu. Međutim, takvog dokumenta na sudu nema. Skupštinu čini 15 osoba, uglavnom osnivača Založbe.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: