{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istinomjer: Prošlo je godinu dana od općih izbora u BiH

12.10.2015. u 16:45
3
13
Istinomjer: Prošlo je godinu dana od općih izbora u BiH
3
Istinomjer: Prošlo je godinu dana od općih izbora u BiH
Foto: Arhiv/Klix.ba
Udruženje građana "Zašto ne" uradilo je analizu u povodu glavnih aktivnosti državne i entitetskih vlada od njihovog formiranja do godišnjice općih izbora.
Stranke koje su 31. marta 2015. godine formirale Vladu Federacije BiH, SDA, HDZ i DF, danas godinu dana nakon izbora, nisu više dio zajedničke koalicije. Kriza vlasti na federalnom nivou kuluminirala je početkom mjeseca juna, kada je DF napustio Vladu FBiH, ne "izdržavši" u njoj ni prvih 100 dana od formiranja.

Loši odnosi među koalicionim partnerima definitivno su se odrazili na rad Vlade Federacije BiH, te se trenutno nalazimo u paradoksalnoj situaciji da stranke iz ovog entiteta i dalje koliko-toliko uspešno sarađuju na državnom nivou, dok se na nivou entiteta radi na formiranju nove parlamentarne većine.

Ono što je za početak značajno reći jeste da je Vlada Federacije BiH na 17. sjednici, održanoj 27. jula 2015. godine, dala saglasnost na Reformsku agendu za Bosnu i Hercegovinu, te ovaj dokument, u vidu informacije, uputila Parlamentu Federacije BiH.

Također, Vlada FBiH je dva mjeseca kasnije dala saglasnost i na Akcioni plan 2015.-2018. godina za provođenje Reformske agende i utvrdila precizne aktivnosti, izvršioce i rokove za realizaciju ciljeva iz ovog strateškog dokumenta.

Kada su u pitanju obećanja iz oblasti pravne države, nije bilo nikakvih pomaka u odnosu na prvih 100 dana rada Vlade. Još nema traga najavljenom formiranju privrednih sudova koji bi poboljšali rješavanje privrednih sporova. Jedini korak Vlade FBiH koji vrijedi spomenuti u ovoj oblasti jeste priprema i upućivanje u parlamentarnu proceduru Nacrta zakona o policijskim službenicima Federacije BiH.

Ni u oblasti ekonomije nisu zabilježeni značajni pomaci u odnosu na kraj jula ka ispunjavanju predizbornih obećanja stranaka na vlasti u FBiH. U oblasti infrastrukture, osim odluke Vlade FBiH o prihvatanju zaduženja od 100.000.000 eura kod EBRD za realizaciju Projekta Koridor 5C (poddionica Počitelj-Zvirovići na putu Počitelj-Bijača), nije bilo drugih značajnih aktivnosti.

U oblasti poljoprivrede, započet je rad na obećanju koje se odnosi na uvođenje transparentnijih procedura za poticaje, budući da je u toku proces inspekcijskih kontrola poticaja koji su dodijeljivani u prethodnom mandatu. Zakon o šumama i dalje nije usvojen, iako se već godinama ponavlja kao jedan od hitnih prioriteta u izbornim programima SDA. U oblasti energetike, jedini pomak zabilježen je u vezi sa izgradnjom Termoelektrane Banovići, kada je data saglasnost na izbor kineske kompanije "Dongfang Electric Corporation Limited DEC" kao strateškog partnera za izgradnju Bloka 1-350 MW .

Interesantno je da je Vlada FBiH na 13. hitnoj, telefonski održanoj, sjednici usvojila Zaključak kojim je prihvatila tekst inicijative za povećanje akciza na naftne derivate, pivo i cigarete, koji su usaglasili premijer Federacije BiH Fadil Novalić i predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović. Ova inicijativa izazvala je veliku polemiku u domaćoj javnosti, te su opozicione stranke, prevashodno one iz RS kritikovale Cvijanović i Novalića zbog donošenja inicijative u hitnoj proceduri, bez uključivanja zakonodavnih tijela.

Zakon o radu usvojen "na prepad"



U oblasti socijalne politike, usvajanje Zakona o radu FBiH, koji je donesen "na prepad" i bez konsultacija sa širom javnosti, ostaje diskutabilan potez izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH, te je upitno kakav će utjecaj ovaj zakon imati na poslovnu klimu i zapošljavanje, što je bio glavni fokus ovih stranaka u predizbornim obećanjima. Pored ovog, započet je rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, dok je HDZ BiH inicirao obećanu "reviziju revizije" boračke zaštite.

Obje stranke koje su trenutno na vlasti u FBiH (SDA i HDZ), su uglavnom davale obećanja o smanjenju administracije i potrošnje i ubrzavanju procesa registracije privrednih subjekata u FBiH. Što se prve stavke tiče, Vlada FBiH je produžila moratorij na zapošljavanje do kraja ove godine, te je zatim uradila nešto potpuno suprotno tome, osnovavši novo javno preduzeće "Intera". U smislu smanjenja troškova, smanjenje su naknade za rad u komisijama osnovanim od strane Vlade FBiH, sa 350 na 200 KM. Vlada FBiH nedavno je usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH sa ciljem njegovog usklađivanja sa Zakonom o radu, no ovaj se dokument još nije našao u parlamentarnoj proceduri.

U periodu od jula 2015, Vijeće ministara BiH donijelo je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, čime se stvaraju materijalno-tehničke i kadrovske pretpostavke za početak rada i funkcioniranje Agencije u skladu sa Zakonom o Agenciji, te su ovim nastavljene aktivnosti koje su započete usvajanjem Strategije za borbu protiv korupcije. U oblasti pravne države, učinjen je još jedan značajan korak usvajanjem Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2014. do 2018. godine, dok se trenutno čeka Akcioni plan za njeno provođenje.

Nije zabilježen nikakav napredak u vezi s izradom energetske strategije



Još uvijek nije zabilježen nikakav napredak po pitanju najavljene izrade energetske strategije, a o kojoj se govori još od prošlog mandata, ali se po tom pitanju već godinama ništa ne dešava. U oblasti infrastrukture, konkretan pomak zabilježen je u aktivnostima za digitalizaciju RTV signala, koja je godinama bila u zastoju, te je BiH postala jedina država u Evropi koja ovaj proces nije završila u predviđenom roku. Početkom avgusta usvojena je Odluka o raspodjeli opreme nabavljene u okviru I faze projekta digitalizacije, te je Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH potpisalo ugovor s JRTV servisima u BiH o međusobnim pravima i obavezama, kako je odlukom i bilo predviđeno. Puštanje testnog signala najavljeno je za kraj godine. Ostale aktivnosti u oblastima infrastrukture i energetike i dalje se nalaze u početnim fazama i još se ne može govoriti o njihovim rezultatima.

Vijeće ministara je krajem septembra utvrdilo Inicijativu za pokretanje postupka za donošenje Zakona o dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini koji se odnose na oslobađanje od plaćanja akciza i cestarina na dizel gorivo (plavi dizel), koje se koristi u poljoprivrednoj primarnoj proizvodnji. Na istoj sjednici Vjeće ministara je usvojilo i Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o aktivnostima na izradi Programa ekonomskih reformi BiH za 2016 – 2018. godinu, koji treba biti dostavljen Evropskoj komisiji najkasnije do 31. januаra 2016. godine.

Akcioni plan Vijeća ministara BiH nije stavljen na uvid javnosti



Značajno je istaći i usvajanje Akcionog plana za provedbu reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH, početkom oktobra 2015. godine. Zanimljivo je da ovaj akcioni plan, koji prema riječima predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića sadrži više od 50 mjera, nije stavljen na uvid javnosti, kao što nije bila ni sama Reformska agenda prije njenog usvajanja.

U pogledu EU integracija, kao značajan događaj može se zabilježiti osnivanje Tima za izradu dokumenta koordinacionog mehanizma u BiH u junu 2015. godine. Iako je nakon toga najavljeno da će koordinacioni mehanizam biti uspostavljen do kraja septembra 2015. godine, to se nije desilo.

Vlada Republike Srpske, koja od sve tri pomenute ima najduži staž, nije napravila značajnije iskorake u oblasti pravne države. Vlada RS se generalno nije bavila pitanjem pravosuđa, osim donošenje novog Zakona o advokaturi.

Ono što svakako treba spomenuti, i to u negativnom kontekstu, jeste pokušaj donošenja novog Zakona o javnom okupljanju. Vlada RS je krajem aprila utvrdila Nacrt zakona o javnom okupljanju, koji je trebao predstavljati bolja zakonska rješenja u odnosu na ona utvrđena ranijim zakonom. Međutim, određene odredbe zakona ukazivale su na namjeru zakonodavca da ograniči pravo na okupljanje. Na pokušaj donošenja ovog zakona reagovale su brojne nevladine organizacije, te zakon nije stigao dalje od Nacrta.

Vlada RS je početkom septembra usvojila Nacrt strategije obrazovanja u Republici Srpskoj za period 2015-2020, a u skladu sa tim usvojen je novi Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kao i izmjene Zakona o visokom obrazovanju. Značajno je spomenuti i to da je Vlada RS utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o sprječavanju nasilja na sportskim priredbama, te Nacrt zakona o bibliotečko-informacionoj djelatnosti, na čije se usvajanje još uvijek čeka.

U oblastima energetike i infrastrukture nije bilo nikakvih značajnih promjena u odnosu na prvih 100 dana rada Vlade RS. U oblasti poljoprivrede Vlada je utvrdila, a Narodna skupština usvojila, svega dva zakona-Zakon o stočarstvu i Zakon o vinu.

U ovoj oblasti usvojen je i Strateški plan razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020, čiji je jedn od ciljeva "da obezbijedi jednake uslove konkurentnosti za domaće poljoprivredne proizvođače u odnosu na proizvođače u zemljama okruženja". U tom smislu, upada u oči nekonzistentnost ovako proklamovanih ciljeva sa usvajanjem Zakona o vinu koji je izazvao negativne reakcije Udruženja vinogradara i vinara RS, čije preporuke nije usvojilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Ovo udruženje smatra da zakon favorizira velike proizvođače jer postavlja uslove za proizvodnju koje mali proizvođači ne mogu ispuniti, pri čemu sličnih uslova nema u susjednim državama, što će dodatno smanjiti konkurentnost proizvođača iz RS.

Vlada RS se nastavila baviti tzv. "reformskim zakonima" koji su bili predviđeni dokumentom Ekonomske politike Vlade RS za 2015. godini pa je tako krajem avgusta utvrđeno sedam zakona u oblasti finansija, od kojih nijedan još nije usvojen u NSRS.

Veliki broj aktivnosti zabilježen je u oblasti javne uprave, od kojih se ističe set podzakonskih akata kojima su smanjeni troškovi prijavljivanja na javne konkurse. Vlada Republike Srpske je krajem jula mjeseca 2015. godine usvojila i nacrte zakona o elektronskom dokumentu i elektronskom potpisu kojima se elektronski dokumenati izjednačavaju sa "običnim" dokumentima, te bi usvajanje ovih zakona trebalo značajno olakšati poslovanje u RS.

Sveukupno, u odnosu na prvih 100 dana rada Vijeća ministara i entitetskih vlada, zabilježeno je nekoliko značajnih koraka, ali su oni i dalje daleko od proklamovanih “reformskih poteza” o kojima govore nosioci vlasti. Republiku Srpsku i dalje potresaju korupcijske afere, dok su partije koje čine Vladu FBiH i dalje dominantno fokusirane na pronalaženje novih koalicionih partnera, znatno više nego na provođenje najavljenih reformi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: