{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ismet Kurt, čovjek koji je u kovanju bakra našao bijeg od životne tragedije

12.1.2015. u 17:37
362
29
Ismet Kurt, čovjek koji je u kovanju bakra našao bijeg od životne tragedije
362
Stari dio Mostara prepun je malih dućana i radnji iz kojih proizlaze razne životne i umjetničke priče. To su samo neka od zadovoljstava koja grad na Neretvi krije.
Spuštajući se niz Kujundžiluk prema Starom mostu doći ćemo do male radnje Ismeta Kurta iz koje se čuju neravnomjerni udarci čekića po bakrenoj ploči. Ismet je inženjer mašinstva, ali rodio se sa talentom koji je njegov neiscrpni pokretač.

Ličnu tragediju doživio je 1993. godine kada je izgubio pola porodice. Gledajući na zid u fotografiju svoga nastradalog sina, suznih očiju govori kako se njegova životna tragedija poklopila s početkom njegovog ozbiljinijeg bavljenja radovima od bakra.

"Većinu vremena provodim u ateljeu, regenerišem se, predajem se poslu, a u sebi čuvam zrnca prošlosti, a onda kroz umjetnički izraz dopirem do sadašnjosti" govori Ismet udarajući čekićem po bakrenom tanjiru na kojem se već ističe bareljef budućeg Ismetovog umjetničkog djela koje je naručio poznati glumac Rade Šerbedžija.

Sve se radi ručno, posebnim alatom



"Tražio mi je suvenir s motivima Hercegovine, a za taj posao mi treba mjesec dana svakodnevnog rada, koji se odvija u 25 faza. Ponajprije napravim crtež, koji kasnije prilagođavam materijalu na kojem radim. Najviše je to bakar sa elementima srebra i kalema. Ima tu puno posla, sve se radi ručno, posebnim alatom", objašnjava Kurt.

Veliki bakreni tanjir na kojem spretno kuje motive hercegovačke djevojke u berbi grožđa, istinsko je umjetničko djelo na kojem je vidljiva sinergija tradicionalnih zanata i prave umjetnosti.

Kompozicijama niskog reljefa na bakru (bareljefa), Kurt se počeo baviti prije 50 godina iz hobija. No, nakon 1995. godine, ovaj inženjer mašinstva kovanju daje prioritet i otvara svoju malu radnju u Starom gradu.

"Vrijeme nakon rata kada sam se istinski počeo baviti ovim zanatom i ovom vrstom umjetnosti mi je najljepši period u životu", veli.

Osim u bakru, ovu zahtjevnu vrstu umjetnosti radi i u drvetu. Dugogodišnje iskustvo ovoga mirnog i tihog čovjeka prepoznao je i UNESCO. Naime, u knjizi "Tradicionalna umjetnost u Bosni i Hercegovini", Kurtov rad na bakrenom elementu zauzeo je naslovnu stranicu i time ga vinuo u svjetske okvire tradicionalnih umjetnosti.

Posla, kaže, ima napretek. Mnogi turisti kupuju Kurtove suvenire, ali ih i naručuju s obzirom na to da za jedan omanji suvenir ovom umjetniku treba najmanje sedam dana rada.

"Gotovo uvijek mi fali mojih radova u radnji. Posla zaista ima i volim vjerovati da su moji kupci pismeni ljudi koji imaju izuzetnu percepciju umjetnosti", dodaje.

Pokazujući nam suvenire koji su ostali u radnji, ovaj nam umjetnik govori kako on nije kujundžija u pravom smislu, nego kako se trudi od starog zanata stvarati umjetnost. Nastavljajući stvarati hercegovačke motive na bakrenoj ploči namijenjenoj Radetu Šerbedžiji, sa starog radija u ovom skučenom dućanu začula se stara sevdalinka "Mostarski dućani".

Ni Fata nije slučajno ušla u magazu



Kurt govori kako je ovo njegova omiljena pjesma, pa na nesvakidašnji način pokušava napraviti paralelu: objašnjava kako ni Fata iz ove pjesme nije baš slučajno ušla u magazu sama, jer uvijek nam se u životu zatvaraju jedna, a otvaraju druga vrata.

"Kad spoznamo da se pred nama konstantno zatvaraju, a potom otvaraju nova vrata, lakše je prihvatiti sve promijene koje nam dolaze ususret", kaže naš sagovornik.

Na kraju našeg razgovora sa začuđujučom hrabrošću ističe kako je smogao snagu da prevaziđe gubitak najmilijih i da je njegovo stvaranje u bakru bio put za početak novog života.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: