{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hoće li mali ulični perači i prosjaci ostati i bez jedinog utočišta?

F
7.8.2012. u 12:15
43
42
Hoće li mali ulični perači i prosjaci ostati i bez jedinog utočišta?
43
Hoće li mali ulični perači i prosjaci ostati i bez jedinog utočišta?
Građani Sarajeva svakodnevno susreću djecu na prometnim raskrsnicama koja peru vjetrobranska stakla, prodaju štošta na ulicama ili prose. Mali perači i prosjaci su neuredni, raščupani, gladni...
Vozači im ponekad kroz prozor "proture" nešto sitniša, neki se ljute jer im samo "zamažu" stakla, a na ulici im pokoji prolaznik da nešto novca.

Samo rijetki se zapitaju ko su ta djeca, gdje žive, da li novac koji "zarade" na ulici daju roditeljima ili onima koji su ih "zaposlili" i kojima na kraju dana moraju predati "dnevni pazar".

U Sarajevu postoji mjesto gdje ta djeca tokom dana mogu doći, okupati se, presvući, dobiti obrok, ali i mnogo više od toga.

Radi se o Dnevnom centru za djecu koja obavljaju rad na sarajevskim ulicama kor projekt pokrenut prije tri godine.

Koordinatorica projekta Kanita Kulić kazala je Feni da su korisnici usluga Dnevnog centra djeca koja su zatečena u prosjačenju, djeca koja se bave pranjem vjetrobranskih stakala na automobilima na raskrsnicama, djeca koja preprodaju sekundarne sirovine sa svojim roditeljima i djeca pod rizikom od zloupotrebe nasilja i trgovine.

"Razlozi zbog kojih djeca dolaze u Dnevni centar su, na žalost, uvijek u početku kupanje i hrana, dakle zadovoljavanje primarnih potreba. Nakon što se zadovolje te primarne potrebe, djeca prelaze na edukativni rad kroz radionice, upis u školu, ostvaruje im se pravo iz socijalne zaštite i vađenje određenih dokumenata", kazala je Kulić.

U Dnevnom centru radi sedam ljudi - dva pedagoga i po jedan psiholog, socijalni radnik, profesor tjelesnog odgoja i dva medijatora u zajednici.

Imamo, navodi Kulić, neformalnu mrežu profesionalaca, to je grupa ljudi koji dolaze iz četiri ministarstva - obrazovanja, unutrašnjih poslova, socijalne skrbi i Ministarstva zdravlja Kantona Sarajevo i koji pružaju pomoć. Dnevni centar sarađuje i sa brojnim nevladinim organizacijama.

Međutim, ovaj Centar se u posljednje vrijeme suočava s finasijskim problemima.

Polovinom jula organizirana je akcija prikupljanja donacija za potrebe rada Dnevnog centra, a Kulić navodi da su imaju informaciju da su za grant za koji su aplicirali u martu 2012. dobili određena sredstva s kojima će pokriti samo dio terenskog rada Dnevnog centra.

"I dalje tražimo nova sredstva, i dalje apelujemo na vlasti Kantona Sarajevo da razmisle o problemima i o potrebama djece ulice i da razmisle o mogućnosti uvrštavanja Dnevnog centra u sistem, odnosno preuzimanja rješavanja problema djece ulice", kazala je Kulić.

Na ovaj problem ukazao je na jednoj od sjednica Skupštine Kantona Sarajevo i zastupnik Naše stranke Peđa Kojović.

"Smatramo da je urgentna obaveza Vlade KS, zajedno sa policijom i socijalnim službama, da se konačno uhvati u koštac sa problemom organiziranog prosjačenja i roditeljske zloupotrebe djece na sarajevskim ulicama. O tom problemu se najčešće govori kao o estetskom problemu, a mi smatramo da se radi o etičkom problemu, o modernom robovlasništvu, o zloupotrebi, o nanošenju fizičkih i duševnih povreda djeci i kršenju osnovnih ljudskih prava", kazao je Kojović za Fenu.

Po njegovim riječima, jedna od rijetkih institucija koja se koliko god može bavi tom nesretnom djecom je Dnevni centar koji je pred finansijskim kolapsom.

"Zbog toga smo na prošloj Skupštini KS pokrenuli inicijativu da se ovo utočište finansijski pomogne i što prije uvrsti u sistem javnih kantonalnih ustanova", kazao je Kojović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: