Eutanazija medvjeda Lake i Gvide je zločin prema prirodi
Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini aktivno su se uključile u rješavanje problema nastalog nakon presude Kantonalnog suda u Novom Travniku, prema kojoj su medvjedi Gvido i Laka osuđeni na smrt.
"Mi smo poslali službene dopise Inspekciji FBiH, u kojima smo pobili sve argumente na osnovu kojih je donesena presuda o eutanaziji medvjeda. Još nam nisu ništa odgovorili. Razgovarali smo sa glavnim veterinarskim inspektorima i čekamo odgovor od njih", kaže Bogdana Mijić, sekretarica Društva za zaštitu životinja NOA iz Banje Luke.
Ugrožena vrsta
Kako kažu u Udruženju za zaštitu i unapređenje okoliša i prirode Ekotim nije im cilj da brane ljude koji drže divlje i opasne životinje u zatočeništvu, ali iste te životinje nisu zbog toga krive.
"Mrki medvjed u zapadnoj Evropi je istrijebljen i primjerci u prirodi se mogu izbrojati na prste, a koliko ih ima u našoj zemlji, nažalost, nije poznato. Možda upravo uništavamo neke od posljednjih primjeraka ove vrste", kaže Rijad Tikveša, predsjednik Ekotima.
Nevladine organizacije koje brinu o zaštiti životinja i okoliša smatraju kako je odluka o eutanaziji medvjeda Lake i Gvide zločin prema prirodi.
"Ovakav odnos vlasti prema ovim životinjama se kosi sa svim onim što pokušavamo uraditi za prirodu u našoj zemlji. Specifično stanje ovih životinja (zatočeništvo) te način na koji se njihov život odvijao od 2008. godine ukazuje na to da je ovim životinjama potreban poseban tretman. U cilju spašavanja života ovih medvjeda, uspostavili smo kontakt sa utočištem za medvjede u Mađarskoj (Medveotthon, Veresegyhaz) gdje su spremni i raspoloženi da prime i usvoje ove medvjede ukoliko se iznađe malo dobre volje nadležnih institucija i odluka o eutanaziji zamijeni neophodnom dokumentacijom za izvoz", poručuju iz Ekotima te smatraju da bi najbolje bilo kad bi ovi medvjedi, kao prirodna i biološka rijetkost BiH, ostali u našoj zemlji.
Utočište u Mađarskoj kao rješenje
U Ekotimu razumiju odluku inspektorice koja je potpisala rješenje o eutanaziji, jer bi, u najgorem mogućem slučaju, upravo ona bila odgovorna da se medvjedi oslobode i naprave neku štetu ljudima.
"Ono što ne razumijemo je da nadležne institucije i ministarstva koja su zadužena za provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti, CITES konvencije (Aneks II), Bernske konvencije (Aneks II) te ostalih domaćih zakona i propisa (Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko), kojima se štiti ova vrsta, i priroda generalno, nisu u stanju da iznađu neko rješenje osim ubijanja", kaže Tikveša.
NVO Ekotim i NOA nude pomoć u vidu komunikacije sa utočištem u Mađarskoj.
"Može nam se desiti da u budućnosti budemo prisiljeni tražiti i uvoziti ovu vrstu, kao što to sada rade zemlje zapadne Evrope, gdje su medvjedi istrijebljeni, ili kao što mi sada uvozimo bjeloglave supove, koje smo uspjeli istrijebiti", stav je Ekotima.