Treći kongres
11

DNZ BiH izabrao novo rukovodstvo, Admil Mulalić predsjednik stranke

Piše: M. Ć.
Foto: Radio Velika Kladuša
Foto: Radio Velika Kladuša
U Velikoj Kladuši danas je održan treći Kongres Demokratske narodne zajednice (DNZ) BiH, a za predsjednika stranke izabran je Admil Mulalić, nekadašnji načelnik Velike Kladuše.

Na Kongresu je bilo prisutno skoro 200 delegata iz 36 općinskih organizacija, šest evropskih zemalja i Amerike, koji su dali glas Mulaliću i obezbijedili mu mandat od četiri godine na kormilu stranke.

Kongres je danas izabrao i 14 članova Predsjedništva stranke, odnosno pet potpredsjednika i devet članova Predsjedništva. Za potpredsjednike su izabrani Kenan Keserović, Dinko Ljubijankić, Azra Kudić-Keserović, Šejla Muratović i Milica Kecman. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, kojeg čine Rifeta Delić, Jasmin Durmić, Ibro Pilipović, Mehmed Džebić i Branko Kapelan.

Kongres je usvojio i nove programske dokumente, a izglasane su izmjene i dopune Statuta DNZ BiH. Promoviran je i novi politički put DNZ BiH koji je posvećen Krajini i novi slogan stranke "Ravnopravna Krajina u Evropskoj BiH".

"Kroz današnje izmjene Statuta, mi smo rekli da će ubuduće DNZ biti prije svega regionalna i krajiška stranka i kroz svoj slogan smo rekli sve. Mi želimo da Krajina bude ravnopravna sa ostalim regijama u BiH, ali i da BiH postane dio evropske porodice", rekao je predsjednik stranke Admil Mulalić.

Delegati su usvojili i Deklaraciju o ravnopravnoj Krajini u Evropskoj BiH, kao i Deklaraciju o imperativnom stvaranju ambijenta za ubrzani rast investicija, razvoja i zapošljavanja u BiH.

U ovoj stranci smatraju da su ogromne i neopravdane razlike u regionalnoj ekonomskoj razvijenosti u BiH i da je to posebno vidljivo u odnosu vlasti prema Krajini, koja se unatoč prirodnim, ekonomskim i ljudskim resursima nalazi visoko na ljestvici nerazvijenih krajeva u državi.

S druge strane, Deklaracijom o imperativnom stvaranju ambijenta za ubrzani rast investicija, razvoja i zapošljavanja u BiH izrazili su zabrinutost zbog iseljavanja građana, a posebno mladih ljudi i stručnjaka iz BiH, a što je posljedica dugogodišnje političke nestabilnosti, niskog nivoa investicija i nezaposlenosti.