Cvijanović u izjavi Feni navodi da je BiH danas spremnija za sve novine s kojima će se suočiti, nego što je bila kada je EU potvrdila da će Hrvatska ući u evropsku zajednicu država, 1. jula 2013.godine.
"Kontinuirano se provode određene aktivnosti na relaciji Vijeća ministara BiH – entitetske vlade i kada su u pitanju granični prijelazi i inspekcijske provjere koje moraju da postoje, u pogledu roba koje će se izvoziti, biljnog i životinjskog porijekla", precizirala je ona.
Nadležni organi u BiH, naglašava, također rade i na drugim važnim pitanjima u kontekstu skorašnjeg ulaska našeg sjevernog susjeda u Evropsku uniju.
"Posebno će se na jesen intenzivirati interresorne aktivnosti o pitanjima kako da BiH dobije akreditirane kuće koje će da urade svoj dio posla da bi se omogućio izvoz roba iz BiH na tržište Hrvatske, odnosno EU. Mislim da ćemo uspjeti odgovoriti svim rokovima, jer je već od ranije poznato šta to treba da uradimo", kazala je ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju.
U predstojećem periodu neophodan je i angažman svih nivoa vlasti, a kako je precizirala, već su formirane radne grupe i tijela koja se bave ovim pitanjima.
Kada su u pitanju aktivnosti Vlade RS, ona je naglasila da je i na tom nivou vlasti formirana radna grupa, u kojoj su ministri poljoprivrede, zdravlja i ekonomskih odnosa, a kako bi i oni dali prijedloge ili sugestije na koji način da se otklone potencijalni problemi ili kako da do njih uopće ne dođe u BiH nakon što Hrvatska postane i zvanično dio EU.
"Također, djeluje se i prema Vijeću ministara, prvenstveno prema Ministarstvu za ekonomske odnose i vanjsku trgovinu BiH, s kojima treba da riješimo određena pitanja", kazala je Cvijanović.
Iako djeluje, kako kaže, da ima dosta stvari da se riješi, što i jeste istina, jer se radi o ozbiljnom poslu, Cvijanović navodi da vjeruje da će to i biti urađeno na najbolji mogući način za BiH.
Osvrćući se na probleme koje BiH ima kada je u pitanju programiranje i implementacija IPA projekata, ona je istakla da je razlog za to, kako kaže, činjenica da taj proces nije vođen na pravi način.
"Odsustvo sistema koordinacije, kada se govori o poslovima vezanim za pristupanje EU, definitivno se ogleda kada je u pitanju programiranje te pomoći. Zato, moramo da imamo adekvatan mehanizam koordinacije ne samo u općim stvarima, usklađivanju zakonodavstva i drugim oblastima, već i kada je u pitanju programiranje IPA pomoći za BiH", navela je Cvijanović.
BiH je prošle godine bila suočena s krizom koja je zaustavila utvrđivanje i donošenje cijelog jednog paketa, a u ovoj godini za pojedine oblasti, kako kaže, dogovori teku lako, dok predstoji usaglašavanje za oblast transporta i pravosuđa, gdje su i najveći paketi pomoći IPA za ovu i narednu godinu.
Ipak, rješavanjem pitanja koordinacije u BiH može se riješiti ovaj problem, zaključila je ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Željka Cvijanović u izjavi za Agenciju Fena.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
