{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bubreg najtraženiji organ u BiH

S
3.4.2009. u 14:22
0
6
Bubreg najtraženiji organ u BiH
0
Bubreg najtraženiji organ u BiH
Foto: Ilustracija
Najzahtjevnija transplantacija organa koja je u posljednjih 10 godina registrovana u BiH odnosi se na transplantaciju bubrega, što potvrđuje i podatak da se 70 odsto svih transplantacija odnosi na ovaj organ, potvrdila je šef Klinike za dijalizu Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo prof. dr Halima Resić.
Resićeva je rekla Srni da je, prema podacima renarnog registra, u ovom periodu izvršeno 140 transplantacija bubrega, od kojih je jedan broj obavljen u inostranstvu.

"Prve transplantacije bubrega počele su u KCUS-u, a zatim u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. Riječ je o živim rodbinskim transplantacijama, što znači da se organ uzimao od užih članova porodice. Do sada je u Sarajevu urađeno 16, a u Tuzli oko 80 živih rodbinskih transplantacija", navela je Resićeva.

Ona je naglasila da se ovaj vid transplantacije sve manje radi, jer nema potencijalnih donora iz familije koji bi dali organ, te dodala da se u KCUS-u, najvećem centru u BiH sa 260 pacijenata, trenutno pripremaju samo dva pacijenta za živu rodbinsku transplantaciju.

Živa rodbinska transplantacija u BiH košta oko 40.000 KM, a troškove operacije snose fondovi zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Federacije BiH.

Osim presađivanja organa na ovaj način, Resićeva je navela i kadaveričnu transplantaciju, odnosno transplantaciju koja se obavlja od pacijenata kod kojih je proglašena moždana smrt.

Ona je istakla da su u Sarajevu do sada urađene dvije, a u Tuzli 16 kadaveričnih transplantacija bubrega, jetre i rožnjače.

"Trenutno ima oko 600 kandidata za kadaveričnu transplantaciju koji se, prema utvrđenim kriterijumima na osnovu podataka renarnog registra, nalaze na listi čekanja. Na listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega pri Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH nalazi se 160 lica", rekla je Resićeva.

Ona je navela da najveći problem predstavlja utvrđivanje moždane smrti, pa je zbog toga u FBiH utvrđen sistem transplant koordinatora koji primjenjuju španski model kadaverične transplantacije.

Šef Klinike za dijalizu KCUS-a pojasnila je da je ovaj model odabran, jer je Španija država sa najvećim brojem tih donora.

Prema ovom modelu, jedan koordinator, a to je obično anesteziolog, otkriva potencijalne donore nakon moždane smrti. Resićeva je istakla da moždanu smrt utvrđuje komisija, nakon čega poseban tim ljekara obavlja razgovor sa rodbinom oko ustupanja potrebnog organa za transplantaciju.

"Klinička smrt se utvrđuje u Sarajevu i Tuzli i to je rutinska procedura koja mora biti sprovedena. Problem je što rodbina često ne da saglasnost za uzimanje organa, bez obzira što je nastradali potpisao donorsku karticu. Zato smo po pitanju kadaveričnih transplantacija na dnu evropskih zemalja", kazala je Resićeva.

Ona je dodala da trenutno imaju jednog pacijenta koji se nalazi na listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju u Francuskoj. Troškove operacije, koja košta oko 80.000 eura, snosiće sam pacijent.

Resićeva je navela da evropske države na listu čekanja za transplantaciju organa stavljaju samo svoje državljane.

Prema njenim riječima, uključivanje većeg broja medicinskih stručnjaka doprinijelo bi većem uspjehu u oblasti kadaverične transplantacije. Posebno je naglasila značaj informisanja stanovnika po pitanju doniranja organa, odnosno uključivanja u Donorsku mrežu BiH, koja je osnovana 2002. godine.

"U BiH trenutno imamo oko 40.000 potpisnika donorskih kartica, od kojih je 7.000 u Sarajevu. Aktivnosti koordinatora Donorske mreže u više gradova u BiH dosta su ograničene zbog finansijskih problema koji prate i ovu organizaciju. Zbog toga ne možemo u potpunosti ispuniti naš cilj, a to je da što više informišemo javnost o potrebi darivanja organa", istakla je Resićeva, koja je i predsjednik Donorske mreže u Kantonu Sarajevo.

U Kliničkom centru Banjaluka još se ne vrši transplantacija organa, jer ovaj veoma zahtjevan medicinski zahvat iziskuje posebnu edukaciju hirurga i drugog medicinskog osoblja, potvrdio je načelnik Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje Darko Golić.

On je rekao da prvo očekuju da tokom ovog mjeseca Narodna skupštine RS donese zakon o utvrđivanju moždane smrti, a potom i zakon o donaciji organa.

"Sistem donorskih kartica je pomalo napušten, jer, po našem zakonodavstvu, ta kartica ništa ne znači. Rodbina ima zvanično pravo da, po utvrđivanju moždane smrti, bez obzira na potpisanu donorsku karticu, zabrani eksplantaciju organa", dodao je Golić.

On je naveo da se samo za transplantaciju bubrega u RS na listi čekanja trenutno nalazi više od 400 pacijenata. Ukoliko se javi potencijalni davalac organa nakon ustanovljene moždane smrti, transplantacija se u većini slučajeva obavi u Kliničkom centru u Tuzli koji je, po Golićevom mišljenju, vodeći po ovom pitanju.

Na nivou BiH ne postoji registar u kojem se navodi ukupan broj pacijenata kojima su potrebni jetra, pankreas, pluća, srce...

Prioritet pri dodjeli organa imaju bolesnici kojima je presađivanje hitno.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: