Na početku razgovora, Broz je kazala da su mediji, kao i mnogi kulturno-umjetnički događaji u Jugoslaviji, decenijama obilježavali Dan pobjede nad fašizmom brojnim temama vezanim za historiju antifašističke borbe i tako educirali one koji su rođeni poslije Drugog svjetskog rata.
"Za mene je 9. maj najznačajniji datum u historiji 20. vijeka u Evropi jer je tog dana pobijeđeno najveće zlo iznjedreno u tom vijeku - fašizam. Ta pobjeda je omogućila ujedinjavanje Evrope i proglašavanje tog dana i Danom Evrope. Činjenica da su partizani i njihov vrhovni komandant u Jugoslaviji pobijedili naciste i fašiste koji su bili brojniji i jači, jer su sarađivali s okupatorom, čini me veoma ponosnom. Zbog toga me ovaj dan obavezuje na kontinuiranu i bespoštednu borbu protiv svakog pojavnog oblika fašizma u BiH i regiji zapadnog Balkana kao i u Evropi i svijetu", kazala je Broz.
Odgovarajući na pitanja da li smo zaista pobijedili fašizam i koliko smo "zaglavili" u mržnji i netoleranciji, Broz je kazala da je fašizam vojnički pobijeđen 9. maja 1945. zajedničkom borbom svih naroda i narodnosti Jugoslavije.
"Mislim da danas i ne postoji pravo proslavljanje tog datuma, jer ono nije u interesu mnogih koji vladaju ovim prostorima koristeći fašističku ideologiju, kojom se trude napraviti reviziju naše zajedničke antifašističke prošlosti. Svjedoci smo uklanjanja spomenika antifašistima, davanja ulicama imena fašista i proglašavanja nacističkih kolaboracionista narodnim herojima", istakla je Broz.
Kaže da je fašizam posljednjih dvadeset pet godina veoma prisutan na političkoj sceni zemalja nastalih nakon ubistva Jugoslavije.
"Krvoproliće koje je uzrokovao devedesetih godina 20. vijeka je na sreću zaustavljeno, ali sama ideologija nije poražena. Građani BiH i zemalja regije su bili i ostali žrtve fašističkih ideologija koje se samo razlikuju u etno-nacionalnom predznaku, a metodologija i mehanizmi zastrašivanja i vladanja putem strahova koji uvijek izazivaju netoleranciju su identični. Iako je mržnja veoma prisutna u mnogim medijima kao i političkim i vjerskim govorima ne srećem je među građanima, što me raduje, jer ukazuje da ih fašisti jesu uplašili, ali još nisu otrovali mržnjom u značajnoj mjeri", rekla je Broz.
Sigurna je da je moguće povratiti nadu i vjeru ljudi na ovim područjima u činjenje dobrih djela, ljubav prema bližnjem i tekovine antifašizma.
"Nada i vjera postoje, jer dobra djela su činili i čine sami ti građani, njihovi rođaci, prijatelji ili susjedi. U većini kuća u BiH građani čuvaju sliku partizanskog vođe, a ne ustaškog poglavnika ili četničkog đenerala. Ljubav prema bližnjem je u centru svih svetih knjiga. Građani to dobro znaju, a ako zaborave, kao i tekovine antifašizma, kad-tad će okrvaviti ruke ili postati žrtve. Vjerujem da će u BiH svijest o neophodnosti i hitnosti iskazivanja građanske hrabrosti u borbi protiv svakog pojavnog oblika fašističke ideologije ili njene instrumentalizacije kroz organizovani kriminal i korupciju uskoro nadvladati postojeće strahove i da će biti formirana kritična masa odgovornih pojedinaca koja će fašističku ideologiju i sve njene posljedice iz centra pomjeriti na marginu društva, gdje joj je i mjesto", kazala je.
Broz je dodala da će time biti otvoren prostor za dostojanstven život svih nas.
"A tako malo nam je potrebno: samo da svako od nas odgovori na pitanje koje nam je svima postavio Esad Kočan: 'Da li ti imaš pravo da šutiš pred zlom, da li imaš pravo da ne svjedočiš, da li imaš pravo da umjesto tebe govori tvoj strah?'", rekla je u razgovoru za Fenu Svetlana Broz.
