Izjava visokog zvaničnika EU
0

Brisel čeka Špirićev odgovor o IPA fondovima

FENA
Nikola Špirić
Nikola Špirić
Brisel trenutno očekuje da predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić odgovori na zahtjev iz pisma komesara EU za proširenje Štefana Fuelea da li je postignuta saglasnost oko projekata koji bi se finansirali iz sredstava Instrumenta pretprijemne pomoći (IPA), izjavio je danas na brifingu sa bh. novinarima, putem videolinka iz Brisela, visoki zvaničnik Evropske unije, koji je insistirao da ostane anoniman.

Budući da je predsjedavajući Špirić trenutno na zasijedanju Ujedinjenih naroda, njemu je pismo i uručeno u New Yorku.

Zvaničnik EU je sumirao cijelu proceduru oko kandidiranja projekata, koja je počela sredinom prošle godine kada su utvrđeni sektori koji bi ispunjavali uvjete za finansiranja iz IPA fondova. U tim razgovorima utvrđene su slabosti u političkom aspektu, ali se nastojalo da se utvrde prioriteti s kojima bi BiH ušla u ovaj proces, odnosno šta bi to bilo najkorisnije za BiH.

Pritom su održavani kontakti s nacionalnom koordinatoricom za IPA fondove Nevenkom Savić, kao i nizom drugih zvaničnika kada je bilo potrebe za tim.

U maju ove godine, kada su se predstavnici EU obratili nacionalnoj koordinatorici sa pitanjem da li su sve strane dale saglasnost o prioritetnim projektima, ustanovilo se da nema saglasnosti svih strana za sve projekte i da postoje indikacije o mogućim blokadama procesa u kasnijoj fazi, odnosno da postoji opasnost da će sredstva od ukupno 96 miliona eura ostati neiskorištena.

Od koordinatorice i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH je zatraženo da povedu dijalog sa svima koji se nisu usaglasili sa projektima (juni/juli), a u razgovore se uključila i Delegacija EU. Postignuta je saglasnost o svim, osim četiri projekta.

Brisel je u augustu dobio pismo Špirića da je Vijeća ministara prihvatilo revidiranu listu projekata vrijednih 88 miliona eura, te da Vlada RS-a zbog pitanja nadležnosti nje mogla prihvatiti projekte čija je vrijednost osam miliona eura. Na revidirani paket nije pristala Vlada Federacije BiH.

Pojašnjavajući šta sve građani BiH mogu izgubiti, zvaničnik EU navodi da je među projektima iz revidirane liste, prihvaćene na Vijeću ministara, projekt za pomoć deminiranju vrijedan pet miliona eura, podrška razvoju lokalnog poduzetništva vrijedna tri miliona eura, deset miliona eura za pomoć izgradnji autoputa koridorom Vc od Zenice ka Doboju, deset miliona eura za vodovodnu infrastrukturu u gradovima širom BiH, 2,5 miliona eura za energetsku sigurnost, pet miliona eura za socijalne projekte i drugo.

Među projektima koje zbog pitanja nadležnosti nije prihvatila Vlada RS visoko na listi prioriteta je projekt vrijedan 2,5 miliona eura za uspostavu statističkog ureda, neophodnog radi adekvatne razmjene statističkih podataka, zatim milion eura za uspostavu registra poslovnih subjekata, 3,5 miliona za obrazovanje i zapošljavanje, 1,5 miliona eura za zdravlje i zaštitu na radu i 3,5 miliona eura za poljoprivredu, odnosno uvođenje novih standarda na polju izvoza hrane iz BiH u EU.

Kada je u pitanju ovaj projekt za poljoprivredu, omogućilo bi se da bh. proizvođači dobiju certifikate potrebne za izvoz u EU. Ovo je posebno važno u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU, te postoji opasnost da bh. proizvođači ne mogu više izvoziti u tu zemlju.

Upitan na kraju koji je konačni rok da bh. vlasti usaglase stavove, zvaničnik je naveo kako je Fuele u pismu Špiriću dao "nekoliko dana", ali da je u stvari potrebno naći rješenje što prije, svakog narednog sata ili minuta da BiH ne izgubiti ova sredstva.