Skandal u Višegradu
4

Bošnjačkoj porodici oduzimaju kuću u kojoj je živio Ivo Andrić

Anadolija
Nakon što su nasljednici višegradskog zemljoposjednika Pašana Hadžića u javnosti iznijeli tvrdnje da im je uzurpirana zemlja na kojoj Republika Srpska (RS) i kontraverzni reditelj Emir Kusturica danas grade sporni Andrićgrad, u Višegradu je na pomolu novi skandal s otimačinom imovine Bošnjaka, izvještavaju reporteri agencije Anadolija.

Naime, odbornici Skupštine opštine Višegrad su 7. februara prihvatili inicijativu Ferijalnog saveza RS i donijeli odluku da se pristupi proceduri eksproprijacije nekadašnje kuće nobelovca Ive Andrića, koja se nalazi na lijevoj obali Drine, nedaleko od mosta Mehmed-paše Sokolovića, a koja je decenijama u vlasništvu bošnjačke porodice Ploskić.

Riječ je, zapravo, o kući koju su Ivi Andriću u nasljedstvo ostavili njegova tetka i pomajka Ana i tetak Ivan Matkovšik, a u kojoj je nobelovac proveo djetinjstvo.

Inače, Andrić je svojeručno pisanim dokumentom o prijenosu vlasništva 17. novembra 1952. godine ''kuću svog djetinjstva'' darovao srezu višegradskom, sa izričitim zahtjevom da se u njoj osnuje Dom kulture. No, vlasti su kuću još davne 1952. godine prodali željezničaru Muhamedu Ploskiću za 180.000 tadašnjih dinara. Kako tvrde nasljednici Muhameda Ploskića, novac je uložen u Dom kulture u Višegradu, čime je ispunjena i volja slavnog književnika.

Iako je na sjednici lokalnog parlamenta u Višegradu odlučeno da se u okviru inicijative o eksproprijaciji spomenutog objekta ''razgovara s vlasnicima kuće kako bi je oni sporazumno prodali Opštini Višegrad'', nasljednici porodice Ploskić, koji nakon protjerivanja iz Višegrada 1992. godine žive u Švedskoj, smatraju da se radi o još jednom pokušaju otimačine imovine Bošnjaka u RS-u.

Da njihove tvrdnje imaju osnova potvrđuje i ranija odluka Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je spriječio raniji pokušaj eksproprijacije imovine Ploskića.

Posljednjih dana u medijima u Srbiji tako se gotovo koordinirano pojavilo više tekstova u kojima se insistira na tome da se oduzme imovina porodice Ploskić, te kritizira njihov stav što lokalnim vlastima ne žele predati svoju imovinu!?

''Dugogodišnje medijsko atakovanje na porodicu Ploskić i našu imovinu u Višegradu prisililo nas je na reagovanje. Brojnim neistinama i senzacionalističkim izjavama u pojedinim medijima u Republici Srpskoj i Srbiji nastavlja se višegodišnje uznemiravanje i psihičko maltretiranje naše porodice. Godine 1992. protjerani smo iz Višegrada, zajedno sa hiljadama naših sugrađana, a naša imovina je opljačkana i uništena. Vladavninom tadašnje Srpske demokratske stranke (SDS) i kuća u kojoj je djetinjstvo proveo nobelovac Ivo Andrić bila je, također, planski opljačkana, a kasnije i devastirana'', kazali su ekskluzivno za agenciju Anadolijau porodici Ploskić.

Nasljednici kuće su Džemila Karčić (djevojačko Ploskić), njena sestra Jasna i brat Džemal, koji odavno žive u Švedskoj.

Predstavnici porodice Ploskić podvlače kao je posljednja odluka Skupštine opštine Višegrad da se pristupi proceduri eksproprijacije porodične kuće Ploskića ''nastavak oduzimanja imovine Bošnjaka''. To, dodali su, Opština Višgrad poduzima i 20 godina nakon rata u BiH.

''Koliko su se opstinške vlasti uistinu brinule o ovoj kući govori sljedeći podatak, a vezan je za 1992. godinu, kada smo nasilno protjerani iz Višegrada. Pojedini mediji navode kako je ova kuća u periodu 1992 do 1998 god služila u svrhu propagiranja kulture, te da je ista bila u nadležnosti opštine Višegrad. Ako je ova kuća imala toliki značaj za Opštinu, zašto smo mi prilikom povrata imovine 2001. godine našu kuću dobili u totalno devastiranom stanju bez ikakvih uslova za stanovanje?! O tome postoji valjana dokumentacija'', naglašeno je.

U Opštini Višegrad tvrde kako su nasljednicima nekoliko puta nudili cijenu daleko veću od tržišne, ali da su nasljednici Muhameda Ploskića to odbili.

Borba za imovinu i egzistenciju

Međutim, nasljednici porodice Ploskić odlučno ističu kako nikada nisu bili u formalnim pregovorima s Opštinom Višegad.

''Tokom svih ovih desetljeća smo bili jedini istinski čuvari nasljeđa ove kuće. Ta kuća je naš dom, iako živimo hiljade kilometara daleko. Osjećamo da se i nakon 20 godina od protjerivanja opet moramo boriti za našu egzistenciju i za očuvanje naše imovine koju nam sada na brutalan način opet želi oduzeti ista ona SDS-ova vlast, kao i 1992. godine'', poručili su članovi porodice Ploskić.

Vlasnici dostavili zahtjev

Predsjednik Skupštine opštine Višegrad Suljo Fejzić kazao je za agenciju Anadolija da je još na sjednici Skupštine ukazao da bi bilo neophodno popričati s vlasnicima kuće, te ''da vidimo šta oni kažu na sve to''.

''Na samoj Skupštini odbornik Vinko Droca je kazao da su oni pregovarali sa nasljednicima i da postoji ponuda od vlasnika kuće za nagodbu. Vlasnici su dali zahtjev Opštini Višegrad šta oni traže da bi prepustili kuću, ali Opština Višegrad nije dala nikakav odgovor. Šta je i kako je bilo dalje, ne znam. Jedan od nasljednika mi je rekao da Opština Višegrad nije dala nikakav odgovor na njihov zahtjev. Smatram da se sve ovo može prevazići samo razgovorom i dogovorom, a nikako drugačije'', tvrdi Fejzić.

Memišević: To je otimačina

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad i opštinski odbornik Bilal Memišević upozorava na moguću otimačinu imovine Bošnjaka.

''Sve što nije dobra volja vlasnika objekta, sve što nije njihov interes u smislu da se dogovore s vlastima, da pristanu dobrovoljno na to, naravno da se podrazumijeva i smatra otimačinom. To je otimačina u nizu u Višegradu. Tog je u prošlom i pretpršlom vijeku u Višegradu i na prostoru BiH bilo mnogo. Kada nešto ne može da se oduzme kroz nacionalizaciju, onda se to uzimao kroz eksproprijaciju i obrnuto. Nikako nisam za to da samo jedna strana bude zadovoljena u ovom postupku. Dakle, to je kuća porodice Ploskić, u vlasništvu 1/1, oni imaju pravo raspolaganja. Dakle, da odgovore na određene ponude. Niko nema prava da bez njihove dobre volje i pristanka pristupi procesu eksproprijacije objekta'', zaključuje Memišević.