{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH će ostati jedina evropska zemlja bez popisa stanovništva

S
8.4.2011. u 18:20
0
43
BiH će ostati jedina evropska zemlja bez popisa stanovništva
0
BiH će ostati jedina evropska zemlja bez popisa stanovništva
Popis stanovništva u Crnoj Gori, Hrvatskoj i na Kosovu počeo je 1. aprila, dok je u Srbiji, Albaniji i Makedoniji odložen za jesen. U državama članicama EU popis je prvo počeo u Bugarskoj u februaru, a poslije nje to će učiniti i ostalih 26 zemalja članica. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, sigurno je da će ona biti jedina evropska zemlja u kojoj popis neće biti izvršen u ovoj godini, a kad će, ne zna se.
To je za portal Jabiheu.ba potvrdila i Slavka Popović, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH. Ona navodi kako Agencija radi na pripremama koliko je to moguće, s obzirom da još nije usvojen zakon o popisu stanovništva u BiH, niti je počela realizacija dva IPA projekta koji su namijenjeni nabavci opreme, odnosno pripremi i organizaciji popisa.

Pripreme traju najmanje devet mjeseci

"Početkom godine eksperti Eurostata izradili su procjenu koliko nam je potrebno vremena za pripremu popisa od usvajanja zakona. Te procjene se podudaraju sa našim – od usvajanja zakona pa do početka popisa neophodno je su pripreme u trajanju od devet do 12 mjeseci", rekla je Popović, dodavši da se u ovoj godini maksimalno može očekivati provođenje pilot-popisa, što je nezaobilazno u pripremi popisa.

Posebno pitanje je usvajanje budžeta, jer je za popis neophodno izdvojiti oko 42 miliona KM.

"To je standardna cijena i podudara se sa onom koju plaćaju zemlje u regionu – nešto malo više od pet eura po stanovniku", kaže Slavka Popović.

Ona pojašnjava da će u popisu biti angažirano oko 25.000 ljudi - metodologa, instruktora, supervizora, kontorolora, popisivača, članova popisnih biroa i komisija...

Kamen spoticanja pri usvajanju zakona je pitanje da li se u popisnom upitniku trebaju naći i pitanja o nacionalnom, vjerskom i jezičkom opredijeljenju građana.

Potpredsjednica Stranke za BiH i državna poslanica Azra Hadžiahmetović je za portal Jabiheu.ba navela da je njena politička opcija insistirala da zakon sadrži samo elemente koje propisuju Eurostat, gdje izjašnjavanje o jeziku, nacionalnosti i vjeri nije obavezno. Na tom fonu su bile i SDA, SDP i BPS.

Suprotnog mišljenja su stranke iz RS, kao i one sa hrvatskim predznakom. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić takvo stajalište pravda navodima kako je nemoguće i besmisleno u zemlji kakva je BiH, u kojoj je i ustavna osnova za formiranje vlasti zasnovana na nacionalnom ključu, popis građana vršiti bez vjerske i nacionalne pripadnosti.

"Ne možemo vječito pričati o bogatstvu multietničkog i multikonfesionalnog sastava BiH, a kad dođe popis praviti se budale i ignorirati nacionalnu i vjersku strukturu BiH", naveo je Vasić za Jabiheu.ba.

"Kompromisno rješenje"

"Kompromisno rješenje" do kojeg se došlo u Parlamentu BiH bio je prijedlog zakona prema kojem se građani BiH u popisu mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali da to nije obavezujuće. Istaknuto je da će se nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi usklađivati sa novim popisom stanovništva, ali tek po okončanju proces povratka, a do tada će se primjenjivati podaci popisa stanovništva iz 1991. godine, jer bi u suprotnom bilo legalizirano etničko čišćenje.

"Realno, to ništa neće promijeniti. Kada će biti završen povratak? Maksimalno do kada se može djelovati po rezultatima popisa iz 1991. godine je do 2014., jer dalje od toga nema smisla govoriti o povratku bilo koga", naveo je Vasić.

Prijedlog ovog zakona sa "kompromisnim rješenjem" dobio je prolaz u Predstavničkom domu, ali nedolaskom na sjednice delegati SNSD-a spriječili su njegovo usvajanje u Domu naroda. Potom je krenula predizborna kampanja, pa oktobarski izbori nakon kojih vlast BiH još nije formirana.

Zakon o popisu je svo to vrijeme na čekanju i, nažalost, ne bi bili iznenađeni da ni ne bude usvojen do 2014. godine, kada se, po Vasiću, završava proces povratka u BiH.

Stav EU

Komesari EU Stefan Fule i Olli Rehn su prošle godine tražili hitno usvajanje zakona o popisu, ističući da bez popisa neće biti moguće vođenje procesa pristupanja BiH EU. U pismu koje su u maju 201. uputili bh. premijeru Nikoli Špiriću ponovili su stav Brisela da u zakon o popisu stanovništva BiH ne može biti uključeno pitanje dijaspore, jer će u tom slučaju doći do duplog prebrojavanja, pošto su građani BiH koji žive u evropskim zemljama dio njihove statistike.

Fule i Rehn ponovili su ranije instrukcije EU da pitanja entičke i vjerske pripadnosti te jezika mogu biti uključena u popis, a da je odgovaranje na njih isključivo na dobrovoljnoj bazi.

BiH 1991. godine

Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je prije 20 godina. Tada je naša država imala 4.365.369 stanovnika od čega ih je 43,7 % bilo Bošnjaka, 31,3 % Srba i 17,3 % Hrvata te 5,5% Jugoslavena. Najbrojnija nacionalna manjina bili su Crnogorci kojih je tada bilo 10.048, a po brojnosti su ih slijedili Romi 8.864, Albanci 4.922, Ukrajinci 3.929, Makedonci 1.596, Slovenci 2.190, Mađari 893, Italijani 732, Česi 590, Poljaci 526, Nijemci 470, Židovi 426...

Crna Gora

Popis stanovništva, kuća i stanova u Crnoj Gori trajat će do 15. aprila, a nadgledat će ga Odbor za monitoring u kojem će biti i predstavnik Evropske komisije Pierre Mirel. Na posljednjem popisu iz 2003. godine, 43% građana Crne Gore izjasnilo se da su Crnogorci, a 32% da su Srbi.

Hrvatska

Prema rezultatima popisa iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, a Srba 4,5 posto ili nešto više od 200.000. Ostale nacionalne manjine, prema posljednjem popisu, čine manje od 0,5 posto ukupnog broja stanovnika.

Srbija

Prema posljednjem popisu u Srbiji je 2002. godine živjelo 7 miliona i 498 hiljada stanovnika (bez Kosova). Od tog broja 82,86% su bili Srbi, a po brojnosti ih slijede Mađari 3,91%, Bošnjaci 1,82%, Romi 1,44%, Jugoslaveni 1,08%, Hrvati 0,94%, Crnogorci 0,92 %, ostali 8.87%.

Kosovo

Posljednji popis stanovništva na Kosovu obavljen je 1981. godine. Pokušaj da se obavi 1991. kosovski Albanci su bojkotovali, a ove godine Vlada Srbije pozvala je kosovske Srbe da ne učestvuju u popisu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: