{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Berilo: Bjelašnica ne smije biti proglašena nacionalnim parkom

F
14.12.2014. u 09:35
44
48
Berilo: Bjelašnica ne smije biti proglašena nacionalnim parkom
44
Berilo: Bjelašnica ne smije biti proglašena nacionalnim parkom
Foto: Arhiv/Klix.ba
Planina Bjelašnica se ne smije proglasiti nacionalnim parkom, jer bi se time zabranila gradnja koja je krucijalna za ekonomski razvoj općine Trnovo, kazao je u razgovoru za Agenciju Fena načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo.
Ipak, smatra, nacionalnim parkom je potrebno proglasiti samo određene lokalitete kao što su Kanjon Rakitnice, treskavička jezera i Lokvanjsko jezero.

Istakao je da su planine Bjelašnica i Igman proglašene zaštićenim područjem, odnosno da su određeni lokaliteti proglašeni prvom vodovodnom zonom što podrazumijeva zabranu bilo kakve gradnje.

Berilo podsjeća da su općine Trnovo i Hadžići pokrenuli dvije apelacije na Ustavnom sudu BiH, a u vezi sa odlukama o utvrđivanju zaštićenog područja i o izradi prostornog plana o zaštićenom području. Sud je donio presude u korist općina.

"Nakon presude, na osnovu rente i uređenja imamo prihode oko milion i po KM godišnje, a zamislite samo koliko smo izgubili novca za sedam godina zbog usvojenih odluka", podvukao je.

Građani Trnova smatraju da nacionalnim parkom treba proglasiti područja koja steknu uvjete za to, a onda te lokalitete staviti u funkciju građana. Također smatra da ništa ne znači ako BiH ima turistički potencijal, ako on nije pristupačan svima.

"Naravno da ne smijemo ugroziti Kanjon Rakitnice na bilo koji način. Ali ako izgradite biciklističku stazu na nekom lokalitetu, ne vidim način kako ćete ugroziti ni kanjon ni vodu ni šumu", objasnio je Berilo.

Smatra da se šetnja Kanjonom Rakitnice treba naplaćivati po 10 KM, čime bi se ostvario prihod od 2,5 miliona KM godišnje.

Potrebno je uvesti, dodaje, i naplaćivanje ekoloških taksi, čime bi se plaćale usluge čišćenja i odvoz smeća, jer Bjelašnicu godišnje posjeti oko 500.000 ljudi.

"Svijest našeg naroda još nije takva da smeće koje donese sa sobom na planinu ponovo vrati u grad, a ne da ga ostavi na travi", potcrtao je.

Zaključio je da je Općina Trnovo pozitivan primjer na koji način treba regulirati problem smeća, to je jedina općina koja nema divljih deponija.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: