{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Analiza Istinomjera: BiH na sigurnom putu ka začelju međunarodnih statistika

18.1.2015. u 12:25
69
36
Analiza Istinomjera: BiH na sigurnom putu ka začelju međunarodnih statistika
69
Mandat 2010-2014 godine bio je izrazito neuspješan za sve partije na vlasti, koje nisu uspjele ispuniti ni 5 posto svojih obećanja. Kako izgleda rezultat rada vlasti u prethodne četiri godine, možemo vidjeti i iz pozicije Bosne i Hercegovine u različitim međunarodnim statistikama.
Iz godine u godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na začelju gotovo svih lista kojima se mjeri uspješnost država u različitim sferama, od ekonomije do obrazovanja. Godina koja je iza nas nije bila ništa bolja - BiH i dalje zaostaje za većinom zemalja u regionu, a izrazito zaostaje za evropskim prosjekom.

Ekonomija



Mjesto Bosne i Hercegovine u globalnim ekonomskim tokovima nije zavidno. Lista časopisa "Forbes", koja rangira povoljnost poslovne klime u 146 država, pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 84. mjesto. Pogleda li se, međutim, odnos BiH prema zemljama regiona i Evrope, dobija se znatno lošija slika, s obzirom da se iza BiH nalaze još samo tri evropske države - Srbija, Ukrajina i Rusija.

U proteklih godinu dana, Bosna i Hercegovina se spustila za tri mjesta na listi Svjetske banke koja rangira lakoću poslovanja u 189 država (Doing Business Report za 2015). Na ovoj listi, BiH trenutno zauzima 107. mjesto. Najveći pad zabilježen je u kategoriji plaćanja poreza, u kojoj je BiH ove godine rangirana čak 9 mjesta niže nego prethodne.

Tako je, recimo, prosječan broj sati koje investitori potroše na plaćanje poreza u BiH (407 godišnje) skoro duplo veći od prosjeka u Evropi i Srednjoj Aziji (234), dok je u poređenju sa zemljama OECD (175) potrebno izdvojiti skoro tri puta više vremena da bi se izmirile fiskalne obaveze u Bosni i Hercegovini.

U kategoriji pokretanja poslovanja BiH je pala za pet mjesta i trenutno se nalazi na 147. mjestu. U Bosni i Hercegovini potrebno je duplo više dozvola za otvaranje firme, a proces traje tri puta duže i troškovi su triput veći u odnosu na evropski prosjek. Značajnu prepreku pokretanju posla predstavlja i dobijanje građevinskih dozvola, kategorija u kojoj je BiH najlošije rangirana na "Doing Business" listi, gdje zauzima poražavajuće 182. mjesto od ukupno 189 država.

Zanimljivo je da je upravo pojednostavljenje administrativnih procedura i fiskalno rasterećenje poslovanja bilo česta tema u predizbornim obećanjima vladajućih partija. SNSD je, recimo, obećavao povoljne uslove za strane investitore; DNS uslove za priliv direktnih stranih investicija; SDA olakšanje započinjanja biznisa i bolji poslovni ambijent u BiH; a slično obećanje dao je i SDP. No, rezultati su očigledno izostali, pa je BiH još uvijek daleko od privlačnog mjesta za investiranje u odnosu na svoju bližu i dalju okolinu .

Nauka i tehnologija



Svjetski ekonomski forum objavio je "Globalni izvještaj o informacijskoj tehnologiji 2014." koji procjenjuje kapacitete 148 zemlje za korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) za ekonomski rast i unaprjeđenje uslova života. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u oblasti ICT-a, Bosna i Hercegovina zauzima 68. mjesto. Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje obuhvata četiri podindeksa – okruženje, spremnost, korištenje i uticaj novih tehnologija.

Od zemalja regiona najbolje je pozicionirana Slovenija, koja zauzima 36. poziciju, slijede Hrvatska na 46. mjestu, Makedonija na 57. i Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, među 148 rangiranih zemalja. U okviru podindeksa "korištenje tehnologija" vidljiva je razlika između dobrog individualnog korištenja (70. pozicija), te značajno lošijeg korištenja novih tehnologija u poslovanju i državnoj administraciji (92. i 99. pozicija).

Iz ovih rezultata može se zaključiti da su građani/ke BiH daleko napredniji od sopstvenih vlasti kada je u pitanju poznavanje i upotreba novih tehnologija. BiH se nalazi na 40. mjestu po broju osoba koji koriste internet, a na 73. mjestu po broju domaćinstava sa pristupom internetu. Među najlošije ocjenjenim svojstvima BiH u ovom indeksu je zaštita intelektualnog vlasništva (135. mjesto), kvalitet obrazovnog sistema (132.), poslovni kapacitet za razvijanje tehnoloških inovacija (108.), kao i poslovno korištenje interneta (101.).

U izvještaju se navodi da BiH i Srbija zaostaju za regionom zbog nedovoljne razvijenosti ICT infrastrukture i nedovoljnog razumijevanja značaja i potencijala novih tehnologija. Slične rezultate BiH je zabilježila i u UNESCO-vom Globalnom indeksu inovacija (Global Innovation Index), koji rangira 143 zemlje u odnosu na različite parametre u oblasti nauke i kulture.  Bosna i Hercegovina se nalazi na 81. mjestu, pri čemu je od svih evropskih država jedino Albanija lošije rangirana od BiH (94. mjesto), dok se sve ostale nalaze ispred. Hrvatska je na ovoj listi zauzela 42. mjesto, Srbija 67, Crna Gora 59. mjesto, a Makedonija 60.

U odnosu na sve evropske države koje su pokrivene ovim istraživanjem (njih 39), BiH se nalazi na pretposljednjem, 38. mjestu. Prema ovoj listi, Bosna i Hercegovina je na 116. mjestu po ulaganju u razvojna istraživanja. Još lošije je ocijenjeno korištenje novih tehnologija u javnoj sferi (e-participacija), gdje je BiH pri samom dnu liste, na 129. mjestu. Jednu od rijetkih dobrih ocjena BiH je dobila za svoju aktivnost na Wikipediji, gdje je rangirana kao 40. država po broju unesenih i obrađenih članaka na ovoj online enciklopediji, koju uređuju sami/e korisnici/e. I ovdje je primjetna razlika između individualnih aktivnosti i, recimo, učinkovitosti vlasti, gdje se BiH nalazi na daleko lošijem 98. mjestu.

U izvještaju se navodi da su razvojna istraživanja generalno neprofitabilna u državama koje nemaju dobar "ljudski kapital". Slabo razvijene ekonomije nisu podsticajno okruženje za razvoj istraživanja i inovacije, naročito zbog toga što ne pružaju uslove da dovoljan broj mladih stekne adekvatno obrazovanje i iskustvo koje bi uložili u razvoj nauke, ali i ekonomije. Znajući da je u BiH već godinama prisutan trend odlaska mladih i visoko obrazovanih ljudi, teško je očekivati neke značajno bolje rezultate i u budućnosti.    

Pozicija BiH na ovim listama svakako bi bila znatno bolja da su ispunjena bar neka od brojnih obećanja koja su 2010. godine data u oblasti nauke i tehnologije. U ovakvim obećanjima naročito se isticao DNS, koji je, recimo, obećao da će upravo primjenom “novih tehnologija i naučnih dostignuća” poboljšati domaće tržište rada, ali i povećati konkurentnost na međunarodnom planu. Prema sadržaju predizbornih obećanja možemo samo zaključiti da su političke stranke u BiH vrlo dobro informirane o tome gdje leže problemi u razvoju nauke i tehnologije u BiH, ali i jednako nezainteresirane da po tom pitanju nešto i urade kada osvoje vlast.

Obrazovanje



Porazna je činjenica da BiH još uvijek nema razvijen sistem praćenja stanja u obrazovanju, što dobro ilustruje i činjenica da Global Innovation Index (GII) uopšte nema podatke o većini indikatora koji se odnose na obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Uspostavljanje sistema obrazovnih statistika bilo je, recimo, jedno od predizbornih obećanja SDP-a 2010. godine. No, BiH je i danas jedna od rijetkih evropskih zemalja na GII listi za koje nije utvrđeno koliko procenata ukupnog BDP-a izdvaja za obrazovanje, niti postoje procjene uspješnosti njenih đaka i studenata/ica u odnosu na ostale države.

U pogledu etabliranosti bosansko-hercegovačkih univerziteta, niti jedan od 3 najveća univerziteta ne nalazi se na QS listi najznačajnijih svjetskih univerziteta. Bosna i Hercegovina u tom pogledu dijeli 70. mjesto sa još 68 zemalja, među kojima su samo još 4 evropske države (Kipar, Letonija, Moldavija i Albanija). S obzirom na ovakvu rangiranost bh. univerziteta, ne treba da čudi ni podatak da je BiH na 119. mjestu po broju citiranih naučnih članaka, te na 76. mjestu po broju članaka objavljenih u stručnim publikacijama koje se bave naukom i tehnologijom.  

Vratimo li se na prethodni zaključak o značaju "ljudskog kapitala" za razvoj istraživanja i nauke, ni ono malo dostupnih podataka o obrazovanju u BiH ne daju povoda za optimizam. Ukupan broj upisanih studenata/ica u visokoškolske ustanove u FBiH u školskoj 2013/2014. godini iznosio je 72.601, što je samo neznatno više nego prethodne školske godine. Ukupan broj upisnih studenata u školsku 2012/2013. godinu iznosio je 72.460. U Republici Srpskoj je, pak, došlo do pada, te je u školskoj 2013/2014. godini upisano 41.988 novih studenata/ica, dok se, recimo, prije dvije godina na univerzitete upisalo 46.547 studenata/ica.

Broj učenika/ca osnovnih škola također opada - u FBiH se u školskoj 2013/14. godini smanjio za 39.312 u odnosu na školsku 2008/09. godinu, dok je u Republici Srpskoj u istom periodu ovaj broj opao za 15.916. Istovremeno, smanjen je i broj osnovnih škola, koji se u FBiH od početka školske 2010/2011. godine do školske 2013/2014. godine smanjio sa 1090 na 1084, dok je  u RS broj osnovnih škola u zadnjih pet godina opao sa 753 na 698.

Školske 2013/2014. godine, prvi put u zadnjih 5 godina je zabilježeno i smanjenje broja učenika upisanih u prvi razred srednjih škola u FBiH. U odnosu na školsku 2009/10. godinu, taj broj je smanjen za 24,78 posto, to jest za 5772 učenika/ca. U Republici Srpskoj, u istom periodu, ovaj broj smanjio se za 3316 učenika/ca.

BiH se po prijemu u Vijeće Evrope 2002. godine obavezala da će ukinuti “dvije škole pod jednim krovom”. Međutim, to nije učinjeno ni 12 godina kasnije. Ovakav sistem obrazovanja još postoji u 34 odgojno – obrazovne ustanove. Prema UNESCO-vim istraživanjima iz 2012. godine, čak 15 posto stanovništva u BiH je nepismeno. Podaci za 2014. godinu još nisu objavljeni. Pravna država Transparency International predstavio je Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2014. godinu, koji rangira zemlje svijeta prema percipiranom nivou korupcije. I na ovoj listi Bosna i Hercegovina zabilježila je pad, te je sa prošlogodišnjea 72. mjesta došla na 80. mjesto na listi od 175 zemalja.

U odnosu na zemlje u okruženju, BiH je bolja samo od Kosova, koje je jedino lošije rangirano i nalazi se na 110. mjestu. Kako je navedeno u saopštenju uz izvještaj, ovakav rezultat pokazuje "potpuni izostanak rezultata u borbi protiv korupcije u prethodnom periodu, uzrokovan ne samo nezainteresovanošću institucija vlasti za antikorupcione reforme, već i kočenjem rada institucija za provođenje zakona od strane izvršne vlasti, čiji predstavnici su i sami akteri najvećih korupcijskih afera."

Sve je to, očekivano, u potpunoj suprotnosti sa onim što su upravo nosioci vlasti najavljivali da će raditi kada osvoje izbore. Skoro da nema partije koja nije dala bar neko obećanje vezano za borbu protiv korupcije, no HDZ, HDZ 90, SDP, SDA, SP RS i ostale stranke koje su obnašale vlast nisu poduzele skoro ništa da ta obećanja i ostvare.  

Stanje ljudskih prava



Prema podacima iz izvještaja organizacije Freedom House,  “Slobode u svijetu” za 2014. godinu, Bosna i Hercegovina je okarakterisana kao djelimično slobodna zemlja, gdje je na skali od 1 do 7 (1 = najbolje, 7 = najgore) dobila ocjenu 3 za slobode, građanske slobode i politička prava. Ovaj godišnji Izvještaj o globalnim političkim pravima i građanskim slobodama pokriva 195 zemalja svijeta. Global States of Mind Report 2014 (Gallup Poll) navodi da je BiH u kategoriji djelimično slobodnih zemalja pokazala najveće nezadovoljstvo vladajućim strukturama, te da samo 8% građana/ki BiH ima pozitivno mišljenje o vlastima u državi. Istovremeno, BiH je u kategoriji djelimično slobodnih zemalja na drugom mjestu po visini percepcije korupcije (91 posto).

BiH je ove godine zauzela 103. mjesto na skali koja ocjenjuje slobodu medija. To na papiru znači da je djelimično medijski slobodna, a u praksi da se radi o najgorem padu slobodnog novinarstva u posljednjih deset godina. Izvještaj Freedom House-a pokazuje da je BiH, kada je riječ o slobodi medija, na najgorem nivou u posljednjih 10 godina, pri čemu se zemlje okruženja nalaze čak 30 mjesta iznad Bosne i Hercegovine.

Bosne i Hercegovine uopšte nema u indeksu "Global Gender Gap 2014", koji mjeri stepen ravnopravnosti spolova u 111 država (pored BiH, jedina zemlja iz okruženja koja nije obuhvaćena ovim istraživanjem je Kosovo).  Zanimljivo je da BiH, koja ima jednu državnu Agenciju za ravnopravnost spolova, dva entitetska "Gender centra" i bezbrojne parlamentarne komisije i odbore za ravnopravnost spolova, nije uopšte pokrivena ovim istraživanjem.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: