{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Analitičari: Krajnja desnica juriša na Evropu, zemljama Balkana može biti blokiran put ka EU

27.5.2014. u 07:55
48
172
Analitičari: Krajnja desnica juriša na Evropu, zemljama Balkana može biti blokiran put ka EU
48
Analitičari: Krajnja desnica juriša na Evropu, zemljama Balkana može biti blokiran put ka EU
Jačanje krajnje desnice na izborima za Evropski parlament potvrdilo je trend rasta popularnosti desničara na Starom kontinentu. Ova tendencija, prepoznata još prije nekoliko godina, svakim danom izaziva sve veću zabrinutost u Evropi i nameće pitanje kakve su moguće posljedice po Evropsku uniju (EU) u budućnosti, te koliko manjine u evropskim zemljama mogu biti ugrožene.
Ono na što je Njemačka akademija umjetnosti konstatirala još u maju 2012. godine, kada je upozorila da se Evropom širi „zabrinjavajući rast desničarskog populizma“, te da "desničarski populizam sve jače prodire u središte samog društva", sada se obistinjuje.

I slavni slovenski filozof Slavoj Žižek, također, već neko vrijeme upozorava da je za "Evropu jedina prava opasnost ekstremna, seljačka desnica". Po njemu, Evropa ima budućnost samo ako je zasnovana na "antirasizmu i socijalnoj pravdi".

U Francuskoj je tako u nedjelju krajnje desna i antievropska fronta Marine Le Pen pobijedila na izborima osvojivši 25 glasova. Na prošlim izborima NF osvojila je samo šest posto glasova, što potvrđuje kontinuirani rast ove stranke u Francuskoj.

Uzalud je francuski premijer Manuel Valls rezultate izbora nazivao "tužnim trenutkom za Francusku", stranka antisemita i skinheadsa, kako je neki nazivaju, bilježi uspjeh od 2011. godine. Ogroman uspjeh napravila je i evroskeptična UKIP-a. Stranka lidera Nigela Faragea osvojio je 27.5 posto glasova, pobijedivši opozicione laburiste (25.4 posto) i konzervativce premijera Davida Camerona (24 posto).

Drastičan slučaj dogodio se u Njemačkoj koja ima teške terete nacističke prošlosti. Naime, Njemačka neonacistička stranka (NPD) ući će u Europski parlament! Iako je s oko 300.000 glasova i rezultatom jedan posto, NPD dobio jednog zastupnika od 96 mjesta kojima raspolaže Njemačka, razlog za zabrinutost postoji.

Slučaj Andreas Breivik



Naime, ta stranka je gotovo prepisala Hitlerov program, a NPD (Nacional-Demokratska Stranka) je možda i najbliža "idealima" nacizma. Kako prenosi Reuters, kritičari NPD-a tvrde kako stranka "pokazuje afinitete prema Hitlerovom Nacional-socijalističkom pokretu".

Njemačke vlasti su pokušale 2011. godine čak da zabrane Nacionalnu demokratsku partiju (NDP) zbog njenih veza sa neonacističkom grupom odgovornom za ubistva devet turskih i jednog grčkog imigranta. No, umjesto nestanka sa scene, ova partija svakim danom jača, kao i druge slične parije u EU.

Njemačka obavještajna služba opisuje NPD kao "rasističku, anti-semitsku i revizionističku" stranku. U svom programu NPD je, kao i druge stranke krajnje desnice u Evropi, u centralni fokus stavio "borbu protiv masovne imigracije".

Također, nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, je dobila sedam posto, što će joj omogućiti ulazak u Evropski parlament.

Popularnost nacionalista raste i u Austriji. Krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) kontroverznog Heinz-Christiana Strachea, a predvođena u izbornoj utrci Haraldom Vilimskyjem, ima najviše razloga za zadovoljstvo. Ta partija uspela je da privuče značajan broj glasača, te će u odnosu na 2009. godinu (12,71%) zabilježiti porast od 7,2 procentna poena (19,9 glasova), odnosno četiri mandata u EP.

Također, na izborima za EP u Danskoj je krajnje desna Narodna stranka osvojila najviše glasova birača. Nacionalisti su ostvarili i jako dobre rezultate u Mađarskoj, Švedskoj i Finskoj.

Koliko mrak fašizma može biti opasan svjedoči primjer Andersa Breivika koji je, podsjetimo, u julu 2011. godine ubio 77 osoba, svojih sunarodnjaka. Otvorio je vatru u ljetnom kampu mladih laburista na otoku Utoya nadomak Osla, ubivši tom prilikom 69 osoba, a prethodno je u blizini sjedišta Vlade Norveške u Oslu detonirao bombu, pri čemu je poginulo osam osoba.

"Ne osjećam se krivim! Učinio sam to da bih spasio Norvešku i čitavu zapadnu civilizaciju od islama i kulturalnog marksizma", kazao je Breivik pred sudom.

Je li onda vrijeme za uzbunu ili će se čekati novi ovakvi primjeri?

Dr. Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku, dekan Veleučilišta VERN, te savjetnik predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, kaže za Klix.ba da su stranke krajnje desnice formirale svoje programe oko drugačijeg pristupa prema onima koji su drugačiji i koji su se doselili na taj prostor, odnosno oni su EU percipirali kao prostor rezerviran za domaće većinsko stanovništvo.

Strah, veli on, od pokreta koji baštine takvu ideologiju je stalno prisutan u Evropi jer u svojoj memoriji imamo spoznaju da su te ideologije dovele do miliona mrtvih i masovnih kršenja ljudskih prava.

"Formirali su političke programe koji u ekonomskom, socijalnom i svakom drugom prostoru trebali preferirati starosjedioce odnosno one koji su većina u toj državi. U tom smislu, u uvjetima ekonomske krize, pogotovo kad se dijele novci iz socijalnih programa, nekako se činilo da se te stranke zalažu 'za naše' koji imaju veća prava, u odnosu na druge. Tako su postigle javnu pozornost i podršku. Ne brinu o temeljim problemima društva već o stvarima koje im donose popularnost na sceni", objašnjava bivši dekan Fakulteta političkih nauka u Zagrebu novi evropski fenomen.

Dodaje kako zaista u Evropi postoje stranke koje imaju izrazito radikalne desne ideje i naslanjaju se na ideje koje su poražene u Drugom svjetskom ratu.

"Te ideje su upozorenje za cijela društva, što bi društvo trebalo činiti kako bi se spriječio povratak na ideologije koje su u osnovi totalitarne i koje vrlo često realizaciju programa očekuju kroz nasilje prema drugima. No, moderna Evropa poznaje pokrete koji djeluju na takvim radikalnim stavovima, a nisu se značajno proširili, nisu dobili mogućnost da participiraju kao glavne i pobjedničke strane u evropskim izborima. To jest opasnost o kojima treba voditi računa", tvrdeći da je EU dosta učinila na sprječavanju radikalizma koji uznemirava multikonfesionalnu Evropu.

"Svako to uznemiravanje može voditi ka rajedinjavanju takvih društava. U takvim okolnostima se mog primijeniti nekakve nasilne aktivnosti unutar samog sustava. EU koja je izrasla na ljudskim pravima i slobodama teško može trpjeti takav radikalni kor. Ali ne može reći da su te akcije dovoljno učinkovite da bi eliminirale stranke krajnje desnice", naveo je.

Blokiranje evropskoga puta za Balkan



Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana Zijad Bećirović kaže za Klix.ba da su izbori za Evropski parlament ponovno pokazali da građani Evropske unije nisu dovoljno zainteresirani za ove izbore, što pokazuje i relativno niska izlaznost koja je u prosjeku iznosila 43 posto za cijelu EU.

"Više je nego očito da se EU bavi sama sobom i da su unutarnji problemi preveliki da bi se EU bavila drugim važnim pitanjima od kojih je jedno i dalje proširenje EU. To je posebno važno za preostale države Zapadnog Balkana koje pretendiraju ka članstvu. Jačanje ekstremne evropske desnice i euroskeptičnih stranaka u budućem Evropskom parlamentu mogu usporiti sam proces proširenja, a prema najslabijim najavama i odgoditi ga za neki duži vremenski period", govori Bećirović.

Ipak, prema njegovim riječima, glavnu riječ u budućem sazivu EP bit će u trouglu evropskih narodnjaka, socijalista i liberala, koji će voditi glavnu riječ unutar EU.

"Uspon ekstremnih desnih i euroskeptičnih stranaka treba pripisati aktualnoj krizi, a dobrim dijelom i otuđenosti elitističke i potpuno birokratizirane briselske administracije od građana EU. Ohrabruje činjenica da se u mnogim zemljama EU na kandidatskim listama za EP pojavljuju građani koji su rođeni ili su porijeklom iz Bosne i Hercegovine i regije što potvrđuje činjenicu o integriranosti ljudi sa Zapadnog Balkana u tamošnja društva i istovremeno pokazuje da u demokratskim društvima kao što je EU svim građanima se nudi mogućnost učešća u političkom i javnom životu tih država", kazao je sagovornik našeg portala.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: