Ambasador Rumunije Anton Pacuretu: Nismo tu da držimo lekcije već da pružimo ruku prijateljstva

"Spomenuo bih imenovanje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan u jesen 2022. godine kao dodatni dokaz naše posvećenosti i političke podrške evropskim i euroatlantskim integracijama vaše zemlje. Njegova posjeta Sarajevu u aprilu 2023. godine bila je odlična prilika za sadržajne razgovore sa liderima i donosiocima odluka kako o jačanju političkog dijaloga, tako i o istraživanju mogućnosti za regionalne i bilateralne projekte povezivanja. Još jedan diplomatski uspjeh odnosi se i na otvaranje prvog Počasnog konzulata Rumunije u BiH u Mostaru. Dobili smo saglasnost Ministarstva vanjskih poslova BiH i Predsjedništva BiH, tako da planiramo na jesen ove godine organizovati zvaničnu ceremoniju otvaranja prostorija Počasnog konzulata", navodi diplomata.

Vjeruje da će to predstavljati dodatnu vrijednost i konkretan doprinos proširenju bilateralne saradnje, posebno na ekonomskom i komercijalnom planu, kao i jačanju međuljudskih kontakata.

"Od 2021. godine u Bosni i Hercegovini smo implementirali veliki broj društvenih i javnih projekata koje je finansirala Vlada Rumunije putem Ministarstva vanjskih poslova, Rumunske agencije za internacionalni razvoj i saradnju. Projekti u oba entiteta imaju za cilj konsolidaciju administrativnih kapaciteta obrazovnih institucija kroz renoviranje ili opremanje vrtića, domova kulture, univerzitetskih biblioteka kao i u oblasti smanjenja i upravljanja rizicima od katastrofa", objašnjava ambasador.

Posvećenost sigurnosti Zapadnog Balkana naročito se ogleda kroz misiju EUFOR-a.

"Rumunija je oduvijek bila značajno uključena na Zapadnom Balkanu i u tom pogledu godinama je dokazala svoju snažnu posvećenost osiguravanju stabilnosti i sigurnosti regije. Imali smo dosljedan doprinos misiji EUFOR Althea. Jedni smo od najvećih doprinosilaca među 22 zemlje učesnice u pogledu vojnog kontingenta i ponuđene tehničke opreme što je još relevantnije u kontekstu nove sigurnosne realnosti u Evropi i novih izazova. Ponosni smo što je sadašnji načelnik štaba EUFOR-a Rumun te to predstavlja još jedan dokaz priznanja i uvažavanja rumunskog doprinosa i učinka u okviru misije održavanja sigurnosne klime u BiH", ističe Pacuretu.

Tokom boravka u BiH, može se primijetiti kako rumunski ambasador veliki dio svog vremena posvećuje razgovoru sa bh. političarima. U intervjuu, diplomata naglašava kako je tokom ovakvih razgovora osjetio dosta sličnosti između naroda.

"Zaista, važan dio mog mandata je vođenje stalnog dijaloga sa svim akterima političkog života i mogu vam reći da sam mogao osjetiti dodatne sličnosti između naša dva naroda u smislu dijeljenja istih težnji za boljom budućnošću. U svojim svakodnevnim kontaktima uočio sam interesovanje lokalnih političara da se bolje upoznaju sa dobrim praksama Rumunije u raznim oblastima u kojima smo postigli hvale vrijedne rezultate, kao što su borba protiv korupcije, upravljanje rizicima od katastrofa, evropske integracije ili izborni sistem. Nastavit ćemo da promovišemo kontakte naših političara, ministara, agencija, parlamentaraca kako na bilateralnom nivou, tako i na marginama regionalnih i međunarodnih događaja", poručio je ambasador.

Privredna saradnja na solidnom nivou

S obzirom na to da su Rumunija i Bosna i Hercegovina geografski izuzetno bliske, privredna saradnja je nešto o čemu se dosta može razgovarati. Tim povodom, ambasador je odgovorio i na to kako je zadovoljan aktuelnom saradnjom i da li i u kojem smjeru postoji potencijal za unapređenje saradnje.

"Zapravo, naše privredne komore dosta aktivno sarađuju. Naravno, pandemija je snažno utjecala na komercijalnu razmjenu općenito. Uprkos tome, od 2021. godine bilježi se rast robne razmjene, kako u pogledu uvoza iz Rumunije u BiH, tako i izvoza iz BiH u Rumuniju. Među državama članicama EU, Rumunija je 10. komercijalni partner za BiH. Zadržat ćemo fokus na podsticanju organizovanja privrednih foruma za poslovne krugove obje zemlje, kako bismo unaprijedili saradnju privrednih komora i privukli nove investicije", mišljenja je Pacuretu.

Pojasnio je i zbog čega je Bosna i Hercegovina zanimljiva investitorima te se osvrnuo na svoju posjetu Trgovinskoj komori Brčko distrikta tokom 2022. godine kada se govorilo o pravljenju spiska rumunskih kompanija koje su zainteresovana za ulaganja.

"Zbog svoje lokacije, Bosna i Hercegovina je atraktivna za investitore jer omogućava izgradnju mreže kupaca kako u jugoistočnoj Evropi tako i u srednjoj Evropi. Glavna područja interesovanja potencijalnih rumunskih investitora su prehrambena industrija, energetski sektor, drvo, transport, građevinska industrija, turizam. Pošto ste spomenuli Brčko, osvrnut ću se na jedan od najnovijih konkretnih rezultata ekonomske saradnje sa ovim distriktom. Prošlog maja potpisan je Memorandum o razumijevanju u oblasti transporta na unutrašnjim plovnim putevima između Luke Konstanca iz Rumunije i Luke Brčko. U Brčkom su ga potpisali direktori dvije luke, koji su istakli važnost konsolidacije riječnog saobraćaja, od direktne koristi ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i na regionalnom i evropskom nivou", ističe Pacuretu.

Brojne prednosti Bosne i Hercegovine u turističkom smislu, prema njegovom mišljenju, još nisu dovoljno iskorištene.

"Nakon više od dvije godine života i istraživanja vaše lijepe zemlje, sa sigurnošću mogu potvrditi da je i Bosna i Hercegovina, baš kao i Rumunija, obdarena predivnom prirodom i mjestima historijskog i kulturnog naslijeđa. Dakle, još uvijek postoji nedovoljno istražen potencijal za proširenje turističkog sektora. Međutim, posljednjih godina svjedoci smo sve većeg trenda u pogledu priliva rumunskih turista koji, pojedinačno ili u organizovanim grupama, posjećuju Bosnu i Hercegovinu bilo kao zasebna putovanja ili u sklopu većih tura kroz region Balkana. Prednost vaše zemlje je što nudi odlične mogućnosti za ljetni i zimski odmor", objašnjava.

Kada je riječ o konkretnoj saradnji u turističkom smislu, ambasador Rumunije ističe kako je potpisan sporazum sa Olimpijskim centrom Jahorina, ali je naglasio i kako se treba razgovarati o aviolinijama kao mogućnosti povezivanja BiH i Rumunije.

"Da navedemo najnoviji primjer bilateralne saradnje u ovoj oblasti, početkom ove godine potpisan je sporazum između Olimpijskog centra Jahorina i rumunskog skijališta Sinaia o međusobnom važenju ski karata, koji nudi mogućnost turistima iz obje zemlje. Ovakve zajedničke saradnje su konkretni primjeri povezivanja ljudi, jačanja turističkog sektora i razvoja novih projekata za implementaciju. Svakako je od interesa i poboljšanje avio povezanosti između naših zemalja. Očigledno je da takve odluke pretpostavljaju detaljnu analizu uključenih kompanija, uključujući razmatranje troškova i koristi, ali projekat ostaje na dnevnom redu naših razgovora", rekao je.

Rumunija kao ključni saveznik SAD-a na istoku

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, ali i u periodu prije toga, Rumunija je postala jedna od zemalja na istoku Evrope koja se ocjenjuje kao ključni saveznik SAD-a. Brojne vježbe NATO-a upravo se održavaju na teritoriji ove zemlje, a Rumunija je na neki način postala centar istočnog dijela NATO saveza.

"Rumunija je snažan promoter bliskih transatlantskih veza, jer ih smatramo neophodnim za sigurnost i prosperitet obje strane Atlantika. Osim našeg dosljednog doprinosa NATO-u i stalnog zalaganja za konsolidaciju veza između EU i SAD-a, Rumunija je također razvila snažno strateško partnerstvo sa SAD-om, partnerstvo koje je ukorijenjeno u zajedničkim vrijednostima i zajedničkom interesu za istraživanje svih puteva za poboljšanu i proširenu bilateralnu saradnju", rekao je Pacuretu.

Zbog toga, nameće se i pitanje koliko Rumunija takvu ulogu može iskoristiti i primijeniti na Zapadnom Balkanu, a konkretno i u Bosni I Hercegovini.

"U sadašnjem složenom i promjenjivom geostrateškom kontekstu, Rumunija, kao saveznik, predstavlja snažan stub regionalne stabilnosti i važan pružalac sigurnosti u širem području Crnog mora i jugoistočne Evrope. Rumunija trenutno ima koristi od najvažnijih sigurnosnih garancija u svojoj jistoriji zahvaljujući našem članstvu u EU i NATO", pojašnjava.

Učešće u regionalnim misijama, prema mišljenju ambasadora, dokaz je posvećenosti Balkanu.

"Vojni sukob na našim neposrednim granicama još jednom je pokazao da se države ne mogu same suočiti sa sigurnosnim izazovima i da smo samo zajedno jači. Rumunija je i bit će uz saveznike i partnere, uključujući region Balkana, u odbrani vrijednosti koje dijelimo i jačanju naše zajedničke otpornosti. Naše prisustvo u regionu i aktivno učešće u misijama KFOR-a i EUFOR-a jasan su dokaz naše posvećenosti ovim ciljevima. Štaviše, Rumunija se nedavno pridružila međunarodnom vojnom osoblju NATO štaba u Sarajevu kako bi podržala institucije BiH u provođenju reformi u sektoru odbrane i sigurnosti", navodi Pacuretu.

U tom kontekstu važan je i dijalog sa Ministarstvom odbrane BiH.

"Postoji efikasna saradnja i dijalog između naših ministarstava odbrane. Rumunija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i nastavit će pružati podršku Oružanim snagama BiH, kroz bilateralne i multilateralne projekte i programe, uključujući i kroz paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta", navodi Pacuretu.

Dijaspora kao veliki potencijal

Baš poput Bosne i Hercegovine, Rumunija je država koja ima veliki dijasporski potencijal. Početkom devedesetih mnogi Rumuni su otišli na Zapad, ali država je vremenom kreirala niz mehanizama koji na neki način dijasporu "drže" na okupu.

"Zaista, Rumunija ima veliku dijasporu, a najveći emigracijski tokovi registrovani su 90-ih godina, nakon pada komunističkog režima. Čak i nakon ulaska u EU, mnogi Rumuni su otišli u druge zemlje kada je sloboda kretanja postala dostupna. Dakle, migracije su fenomen koji se ne može zaustaviti isključivo administrativnim mjerama. Ono što vlade, međutim, mogu učiniti je da kroz odgovarajuće mjere doprinesu smanjenju emigracije stvaranjem atraktivnog socio-ekonomskog okruženja za svoje građane. Ono što smo naučili tokom godina je da svoje državljane ne treba gledati u inostranstvu samo u smislu 'gubitaka'. Efikasno angažovana dijaspora može biti prednost, uključujući doprinos ekonomskom razvoju zemalja porijekla", objašnjava.

U tom smislu, rumunski kreatori politike usvojili su mjere usmjerene na jačanje odnosa sa dijasporom.

"Kao rezultat toga, posljednjih godina, zbog visoke stope ekonomskog razvoja zemlje, svjedoci smo i određenog obrnutog toka povratka Rumuna kući. Ovo je praćeno mjerama koje nude podršku otvaranju biznisa kroz različite ekonomske olakšice i podsticaje", kazao je Pacuretu.

Na kraju intervjua, Pacuretu se osvrnuo i na odnos Brisela prema istočnoj Evropi, a naročito prema Zapadnom Balkanu gdje se proces pristupanja i ispunjavanja uslova Evropske unije ocjenjuje kao izuzetno spor.

"EU je složen mehanizam koji se sastoji od 27 različitih zemalja sa svojim specifičnim kulturama i tradicijama, ali sa jednim ciljem, a to je da osigura prosperitet i sigurnost za sve svoje građane. S druge strane, EU je u stalnom procesu reformisanja, transformacije i prilagođavanja. Na kraju krajeva, bitna je sposobnost prilagođavanja novim izazovima ili realnostima i pronalaženju rješenja za zajedničke probleme. I iz ove perspektive, EU je dokazala da ostaje jedan od najboljih projekata na kontinentu, makar i sa nesavršenostima, koji pruža mir, demokratiju, prosperitet, stabilnost i sigurnost", pojašnjava.

Naglašava kako je EU dokazala svoju snažnu posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, uključujući pružanjem značajne pomoći i finansijske podrške.

"Ova odluka je stvorila novi zamah za Bosnu i Hercegovinu, unapređenjem odnosa između BiH i EU, ali i nuđenjem novih poticaja za provedbu dugo očekivanih reformi i približavanje evropskoj porodici. Zato ohrabrujemo naše bh. prijatelje da iskoriste ovu priliku, provedu reforme na čekanju i budite sigurni da će Rumunija biti spremna da vas prati u postizanju ovog cilja. Podstičemo lokalne vlasti da ne propuste ovu priliku. Narod u Bosni i Hercegovini čeka efikasan napredak umjesto drugih kriza, zastoja ili retorike podjela. Mi nismo tu da držimo lekcije, mi smo tu da vam pružimo prijateljsku ruku da vam pomognemo, posebno relevantnom stručnošću, na osnovu specifičnog zahtjeva institucija", jasan je ambasador.

U zaključku, ambasador Pacuretu se osvrnuo na dalje djelovanje ambasade i projekte koji se planiraju realizovati.

"Naši kratkoročni i srednjoročni planovi predviđaju unapređenje bilateralnog političkog dijaloga i širenje poslovnog okruženja čvršćim povezivanjem naših kompanija. Rumunija je, kao i prethodnih godina, imala uspješno učešće i na SFF-u. Od brojnih rumunskih kinematografskih produkcija ili koprodukcija prikazanih tokom Festivala, 'Freedom' (reditelj Tudor Giurgiu) dobio je nagradu Međunarodne konfederacije umjetničkih kina i 'Vilinski vrt' (koprodukcija Mađarska-Rumunija-Hrvatska, red. Gergo Somogyvari) dobio je specijalnu nagradu žirija", ističe Pacuretu.

Na kraju razgovora, pojasnio je i šta će biti fokus ambasade u narednom periodu.

"Također ćemo se fokusirati na osnaživanje prakse bratimljenja gradova kao efikasnog alata za povezivanje ljudi i preduzeća, kao i na podsticanje trgovine, obrazovanja, kulturne razmene i projekata između lokalnih zajednica. Naši napori su koncentrisani na proširenje postojeće mreže sporazuma o bratimljenju između gradova iz BiH i Rumunije i stvaranje novih partnerstava među njima, na dobrobit naših građana", zaključio je u intervjuu za Klix.ba ambasador Rumunije u BiH Anton Pacuretu.