{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Advokat Saša Poldan: Kako zaštititi autorska prava fotografa u BiH

28.1.2014. u 11:00
4
12
Advokat Saša Poldan: Kako zaštititi autorska prava fotografa u BiH
4
Ugledni riječki advokat Saša Poldan, u slobodno vrijeme fotograf amater, u subotu je držao radionicu o autorskim pravima u okviru festivala "Fotografija godine 2013". Poldan je govorio o zakonskim okvirima u Hrvatskoj i BiH, motivima za kršenje Zakona o autorskim pravima kao i visinama odštetnih zahtjeva s kojima se sretao tokom svoje dugogodišnje prakse.
Saša Poldan se 20-ak godina bavi zaštitom autorskih prava fotografa (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Saša Poldan se 20-ak godina bavi zaštitom autorskih prava fotografa (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


Umjetnička galerija BiH je dan nakon otvaranje izložbe "Fotografija godine 2013" bila mjesto izuzetno zanimljive radionice tokom koje su advokat Poldan i njegova saradnica, advokatica Valentina Vižintin, i nekoliko desetaka fotografa i novinara iz BiH, Srbije i Hrvatske razgovarali o vrlo aktuelnoj, i u sudskoj praksi naše zemlje gotovo nepoznatoj, temi autorskih prava u fotografiji.

Poldan je već 20 godina advokat, a područjem intelektualnog vlasništva pa i autorskih prava se bavi sve vrijeme različitim intenzitetom, a u posljednje vrijeme sve intenzivnije zbog, kako je kazao, prakse koja nastaje i brojnosti povreda, odnosno svijesti autora o potrebi njihove zaštite.

"Kako mi je fotografija hobi i strast, kroz kontakte sam upoznao ljude koji su autori pa sam imao povećani broj upita u vezi sa zaštitom autorskih prava upravo u području fotografije. Tako sam spojio ugodno s korisnim", kazao je Poldan u razgovoru za Klix.ba, o razlozima bavljenjem upravo ovim područjem.

Riječki advokat, koji je po prvi put boravio u Sarajevu, kazao je da svijest o zaštiti autorskih prava kao i broj predmeta sukcesivno raste iz godine u godinu i da su velike razlike između aktuelne situacije i stanja od prije nekoliko godina. To je posljedica i ovakve vrste predavanja koja utječe na podizanje svijesti autora i nositelja autorskih prava o potrebi takve zaštite.

Tokom predavanja Poldan je uporedio zakonodavne okvire u Hrvatskoj i našoj zemlji. Konstatovao je kako su zakoni u obje zemlje skoro pa identični. Ovo pitanje je u BiH regulisano Zakonom o autorskim i srodnim pravima.

"Postoje neke razlike povodom određenih pitanja, ali globalno gledajući te su razlike nebitne. S druge strane, ne postoji razlika između zaštite autorskih prava u Njemačkoj ili Francuskoj i zemljama bivše Jugoslavije, ali je praksa sasvim drugačija. Na nastajanje dobre prakse ili svijesti da se ne krše autorska prava ili da ih moraju štititi bitno utječe svijest svih aktera. Praksa u Njemačkoj i Hrvatskoj je različita, a praksu u BiH ne poznajem, ali zakonodavni okvir je isti i temelji se međunarodnim konvencijama", kazao je Poldan.

On je istakao kako postoje dvije bitne razlike u zakonskoj regulativi ove oblasti u BiH i Hrvatskoj. Prva razlika se odnosi na ishodovanje prijevremene mjere koju su donosi u hitnom postupku i regulira situaciju u vezi s povredom do kraja postupka. Poldan je naveo da je postojanje takve mjere jako bitno radi zaštite povrede na početku procesa, a ne čekanja konačnog ishoda postupka.

"U Hrvatskoj su pretpostavke minimalne i dovoljno je učiniti vjerovatnim autorstvo djela i mogućnost povrede dok se u BiH propisuju dodatne pretpostavke, koje ja, kao praktičar, ocjenjujem dosta neugodnim za onoga ko traži takvu privremenu mjeru", rekao je Poldan. On je istakao da to znači da povreditelj prava mora do okončanja postupka van upotrebe staviti proizvod.

Poldan je jedan od najpoznatijih riječkih advokata (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Poldan je jedan od najpoznatijih riječkih advokata (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


"U toj situaciji izdavač je demotiviran činiti povredu ili ne nagoditi se, ako mu prijeti ishodovanje takve privremene mjere. Ako mu ne prijeti takva mjera on zna da će do kraja parnice svoje djelo prodati. Mislim da je ishodovanje privremene mjere bolje rješenje čak i u situaciji kontraargumenata da se takva situacija može zloupotrijebiti", smatra Poldan.

Druga razlika je u tretmanu prenosa imovinskih autorskih prava u pogledu radnog odnosa. U BiH postoji pretpostavka prenosa prava za pet godina unaprijed, dok to u Hrvatskoj ne postoji. Ipak, u obje zemlje postoji mogućnost da se autorska prava prenesu na poslodavca u kompletnom opsegu što u pravilu poslodavci i koriste.

Tokom svoje advokatske prakse Poldan je zastupao i strane koje su kršile autorska prava. On je istakao da je u takvim slučajevima najvažnije pravilno procijeniti situaciju i ići u nagodbu, nego nepravilno procijeniti situaciju pa onda ići u sudski postupak.

On je naglasio da 90 posto povreda završava nagodbom, dok vrlo malo slučajeva ide u sudski postupak, koji obično traje minimalno tri godine.

"Postoje i demotivirajući faktori, jer onaj ko krši autorska prava mora snositi troškove suđenja, platiti sudske zatezne kamate i objaviti presudu u štampi. Postoje i druge vrste zaštite kao što su prekršajne i krivične prijave, trgovinske inspekcije...", rekao je Poldan.

Na visinu odštete utječe mnogo elemenata, od vrste povrede i načina upotrebe fotografije, opsega, kršenja imovinskog i moralnog autorskog prava...

Uzmimo da odšteta u nagodbi nikad nije ispod 10.000 kuna (2.500 KM). Maksimalna visina odštete je moguća i do 50 ili 60 hiljada kuna (više od 12.000 KM), rekao je Poldan.


Praksa pokazuje da postoje dva osnovna razloga zbog kojih se neko odlučuje na kršenje autorskih prava. Prvi je loša informiranost povreditelja, koji nisu svjesni kršenja Zakona. Poldan je dodao da je često dobijao objašnjenja kako su fotografiju pronašli na internetu pa je kao takvu mogu slobodno koristiti.

"Druga sfera su oni koji to rade namjerno. Oni misli da ako to urade puno puta, a u minimalnom postotku slučajeva im se neko javi, da im se to još uvijek više isplati nego da plate sve ono što su upotrijebili", rekao je Poldan.

Ovakve stvari se mogu smanjiti tako što će se informisati oni koji su neupućeni, a druga sfera kada se javi dovoljan broj ljudi koji se jave zahtjevom za zaštitu.

Fotografi i novinari s pažnjom slušaju predavanje na festivalu Fotografija godine 2013 (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Fotografi i novinari s pažnjom slušaju predavanje na festivalu Fotografija godine 2013 (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


Tokom predavanja Poldan je naglasio kako postojanje zakonske regulative nije dovoljno za zaštitu autorskih prava, već je, prije svega, važno podići svijest autora i onih koji koriste fotografije. Poldan je naveo kako postoji nekoliko načina na koji je moguće utjecati na poboljšanje stanja na polju zaštite autorskih prava.

"Fotografi međusobno komuniciraju i jedna pozitivna informacija na tom polju nevjerovatno brzo cirkulira. Objavljivanje podataka o uspjehu u zaštiti autorskih prava evidentno povećava svijest da ta prava treba štititi", rekao je Poldan za Klix.ba.

Poldan se fotografijom bavi još iz analogne ere. Nakon početnog zanimanja za fotografiju, hobi je zapostavio. Prije desetak godina otkrio je digitalnu fotografiju što je ponovo probudilo žar. Bavi se zračnom i pejsažnom fotografijom, a organizovao je nekoliko uspješnih samostalnih izložbi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: