Ademović: Naslov Dodikovog prijedloga o suverenosti BiH je primamljiv, ali to je samo celofan

Kada spominjete suverenitet, Dodik je na posljednjem sastanku koalicionih partnera na državnom nivou u Mostaru predstavio Deklaraciju o suverenosti BiH. Sam čin, a posebno naslov dokumenta, iznenadio je javnost?

Naslov dokumenta jeste primamljiv, ali sadržaj i sama njegova intencija je jasno vidljiva i vrlo opasna. Prvenstveno, Dodik ne poštuje Ustav BiH, a sada predlaže nekakvu deklaraciju o suverenitetu. U preambuli Ustava BiH već stoji "opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom". Dakle, već imamo sve napisano, a istinsko jačanje suvereniteta jeste rješavanje pitanja zaštite granica BiH, zaštite državne imovine, regulacije neba, paralelnih odnosa sa susjednim zemljama itd. Ne trebaju nam populističke deklaracije već provedba Ustava i odluke Ustavnog suda i važećih zakona. U tekstu predmetne deklaracije koji su mediji objavili vidi se da je fokus na odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH kao i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Dokument je samo celofan za ono što Dodik agresivno zagovara već mjesecima, a to je da uruši Ustavni sud BiH koji ga sprječava da donosi neustavne zakone i da otima državnu imovinu, te da ukine instituciju visokog predstavnika. U tom dokumentu niz je opasnih poruka, od toga da je BiH sastavljena od dva entiteta, da je "višenacionalna država“, da treba prestati strani intervencionizam" i mandat stranih sudija, da treba prestati djelovanje Vijeća za implementaciju mira, u fokus stavlja entitete kao potpisnike Aneksa 10 koji trebaju preuzeti odgovornost itd. Dodik očito pokušava jačati svoju pregovaračku poziciju, zateže maksimalno da bi isposlovao nešto što želi predstaviti kao minimum i da bi sebe predstavio kao kooperativnog političara. Neće to proći.

Pored svih izazova u koalicijskim odnosima, Parlamentarna skupština BiH ipak je usvojila pet zakona koji su predstavljeni kao iskorak na evropskom putu BiH. Kada će na red doći usvajanje i drugih zakona iz 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija, a koji su bili u najavi?

U ovoj konstelaciji odnosa, to jeste bio svojevrstan iskorak. Naravno, nedovoljan, ali ipak pomak za koji se nadamo da su ga primijetili i evropski zvaničnici i da će na njega pozitivno odgovoriti novim konkretnim prilikama za BiH. Drukčije ne bi bilo dobro u kontekstu vraćanja povjerenja građana u evropski put BiH. Za sljedeću fazu usvajanja zakona procjenjujem da će biti dosta teža, s obzirom na najave i zahtjeve čelnika prvenstveno SNSD-a, ali i HDZ-a. Nismo mogli čuti preciznije zaključke sa zadnjeg sastanka lidera u Mostaru, ali izjava Dodika da "Ustavni sud jeste teško pitanje za Bošnjake, ali ako ga ne riješimo, nećemo rješavati druga" - nije obećavajuća.

Što se tiče informacija o izmjenama Izbornog zakona koje su se pojavile u medijima a odnose se na Centralnu izbornu komisiju, nisam vidio nijedan nacrt nekog rješenja, pa ga teško mogu javno komentirati, službeno nam ništa nije dostavljeno niti je bio neki prijedlog na organima stranke da se o njemu izjasnimo. Međutim, neke verzije koje sam čuo a koje idu u smjeru dodatne etnizacije procesa izbora članova CIK-a apsolutno su neprihvatljivi. Pored svih zamjerki na rad aktualnog saziva CIK-a i više spornih odluka, riječ je o ključnom državnom organu za organizaciju izbora i implementaciji izbornih rezultata. Istina, etnička struktura članova CIK-a već je propisana, ali sam proces izbora članova je u nadležnosti Predstavničkog doma i njihov mandat je zaštićen, teško su smjenjivi od strane politike. Uvođenjem u odlučivanje i Doma naroda i omogućavanje opoziva članova jeste prostor za veći politički pritisak i takva rješenja zasigurno neću podržati.

Šta je sa zakonima koji ne zadiru u ustavna ili etnička pitanja, a za koja se očekivalo da se oko njih lakše može postići saglasnost koalicionih partnera koji su za svoj prioritet uzeli evropski put, poput zakona o sukobu interesa, ili zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, za koji ste još na početku mandata pokrenuli inicijativu?

Očito je već da se o tim zakonima šuti, posebno o zakonu o sukobu interesa, koji je bez puno pompe skinut s agende s obrazloženjima da je prijedlog isuviše restriktivan. Mogao se do sada doraditi i ponovo aktualizirati, ali očito za njega nema iskrene političke volje. A izuzetno je važan za evropski put, neki su evropski čelnici eksplicitno na to ukazivali. Kako rekoste, on ne zadire u etnička ili ustavna pitanja, a napravio bi razliku u odnosu na raniju političku praksu. Međutim, ta se tema neće moći zaobići na ovom pravcu kojim se krenulo.

Kada je riječ o zakonu o sprječavanju pranja novca, još u martu sam uputio inicijativu prema Domu naroda zbog obaveze njegovog donošenja. Potom sam ljetos tražio detaljne informacije u kojoj su fazi aktivnosti na okončanju tog procesa. Radna grupa je formirana, nacrt je pripremljen i zadnje s čim sam upoznat jeste da su pristigle određene sugestije na taj nacrt od strane advokatskih komora. Nastojat ćemo utjecati da se taj proces što prije dovrši jer je riječ o važnom zakonu za državu BiH i njeno rangiranje u toj oblasti.

Nedavno je bio pokušaj opozicije iz RS-a u Domu naroda PSBiH, a koji su podržali i delegati SNSD-a, da se na dnevni red sjednice Dom naroda stavi sporni prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, ali je na Kolegiju Doma ipak zaustavljen. Je li SNSD i u tom slučaju izašao iz okvira koalicijskog dogovora da se u proceduru pušta ono što je prethodno usaglašeno na Vijeću ministara i ono što je prošlo proceduru Predstavničkog doma?

Jeste, to je bio pokušaj da se apsolutno neprihvatljiv prijedlog na silu progura kroz Dom naroda, očekujući valjda da će to biti neka prednost da zakon eventualno lakše prođe i na Predstavničkom domu. Ta "zasjeda" nije prošla, a mogla je izazvati novu blokadu, na to sam i javno upozorio. Pokušat ću kratko pojasniti proceduru donošenja zakona. Poslovnik DN PSBiH kaže da zakone u pravilu prvo razmatra Predstavnički dom, to je normalan proces i na njemu ću insistirati. Neću podržati zakone koji ne prođu proceduru Vijeća ministara, Predstavničkog doma i onda budu dostavljeni nama na Dom naroda, te o njemu prvobitno ne daju mišljenja nadležne komisije Doma prije izjašnjavanja delegata – a špekuliše se da bi takvih pokušaja moglo biti i ubuduće. Situacija u Domu naroda je trenutno takva da može doći do preglasavanja Kluba bošnjaka ukoliko se druga dva kluba oko nečeg usaglase. Nadam se da do takvih situacija neće dolaziti jer mogu dovesti do blokada.

Spomenuli smo na početku posljednja nemila dešavanja na Kosovu. Kao čovjek koji je najveći dio svoje karijere proveo u sektoru sigurnosti, kako komentirate oružani napad na selo Banjska i policijske službenike na sjeveru Kosova?

Smatram da nije riječ samo o sigurnosnom pitanju već širem političkom pitanju, a da je ovaj planirani "oružani incident" mogao poslužiti kao uvertira za destabilizaciju i postizanje nekih viših političkih ciljeva. Izjave premijera Kurtija da je napad dio većeg plana za aneksiju sjevernog Kosova, te da je planiran udar na 37 lokacija, jesu zabrinjavajuće, kao i usporedbe Vučića s Miloševićem od strane predsjednice Kosova Osmani. Odnosi su se očito dodatno zaoštrili. Objavljeni snimci i neki podaci sugerišu učešće Srbije u pripremi te paravojne jedinice i Srbija će to morati objasniti i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Vidjet ćemo kakav će biti rasplet, nadam se smirivanju tenzija i mirnom rješavanju situacije. Želim vjerovati da tamošnji rasplet neće imati negativne refleksije na BiH, da ne bude pokušaja neke kompenzacije preko leđa naše zemlje. Moramo držati oči širom otvorene i nastojati biti aktivan subjekt a ne samo predmet političkih dogovora oko zapadnog Balkana.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković bio je u višednevnoj službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je prisustovao i obratio se na Generalnoj skupštini UN-a, te je održao niz sastanaka sa brojnim američkim i svjetskim zvaničnicima. Je li se BiH vratila u fokus svjetske političke javnosti i važnih donosilaca odluka?

Ministar Konaković je aktivan ministar i nesumnjivo smo znatno prisutniji na svjetskim političkim destinacijama i događajima nego što smo bili u prethodnom periodu. Značajno je da međunarodna politička javnost može dobiti objektivnu sliku o dešavanjima i situaciji u Bosni i Hercegovini, da izvor informacija nisu samo plaćene lobističke kuće koje angažiraju oni koji ne vole ovu zemlju i koji je žele predstaviti podijeljenom u svakom smislu, etničkom, teritorijalnom itd. Važno je da smo za stolovima odlučivanja i nadam se da nećemo provoditi tuđe agende za BiH već da ćemo se o svojoj državi i svojoj sudbini i mi pitati.