{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mogu li roboti zamijeniti čovjeka na bojnom polju?

S
8.2.2010. u 19:10
0
2
Mogu li roboti zamijeniti čovjeka na bojnom polju?
0
Mogu li roboti zamijeniti čovjeka na bojnom polju?
Da li dobro uštimana tehnologija robota znači veću sigurnost za vojnike? Vode se brojne polemike oko toga da li će roboti moći zamjeniti ljude na bojnim poljima. Ideja zaštite ljudskog faktora izgleda primamljivo, ali ipak postoji bojazan da bi se takva tehnologija mogla okrenuti protiv običnog čovjeka, izvještava CNN.
U ovom modernom vremenu koristi se blizu 8.000 robota za koje se vjeruje da su nosioci vojne revolucije. Većina njih radi na neboračkim zadacima kao što je odlaganje bombi. Međutim, iz britanske kompanije za proizvodnju robota QinetiQ, kažu da je budućnost robota na bojnim poljima i više nego izvjesna. Vozila na daljinsko upravljanje već postoje. Treba raditi na tome da se na pravi način zaštiti ljudski faktor.

"Što se prije shvate realne opasnosti rata, u tom će se više cijeniti tehnologija robota. Ona kao takva ljudima nudi dragocjenu zamjenu za običnog vojnika koji u svakom trenutku može izgubiti život", rekao je Bob Quinn za CNN.

Mnogi su gledajući filmove kao što je "Terminator", oštro osudili ovakav pristup spajanja ratovanja i tehnologije. U takvim filmovima mašine se najčešće okrenu protiv čovjeka, čega se boje neki od najvećih vojnih stručnjaka na svijetu.

Quinn naglašava da naoružani roboti nikad ne bi djelovali samostalno, već uvijek pod kontrolom vojnika. Međutim, brzina modernog načina ratovanja može direktno otežati ljudsku kontrolu, na šta upozorava Peter Singer, autor knjige "Wierd of War".

Ukoliko automatizovani sistemi budu donosili odluke, kako čovjek može biti siguran da će biti pogođena neprijateljska meta, a ne neki civil?

Vojnog stručnjaka Patricka Ilna nedavno je američka vojska zadužila da se pozabavi temom etike robota i poštivanja principa ratovanja.

"Kad pričamo o robotima, mislim da bi prirodan odgovor bio da ih programiramo da budu etični. Pa, zar to ne radimo sa kompjuterima? Programiramo ih kako nam odgovara", rekao je Patrick Iln.

Dobar primjer robota kojem je potrebno pažljivo programiranje je vozilo na daljinski koje se zove EATR-a. Na dužim putanjama samo dopunjava gorivo, samim tim što čisti organske materije koje mu se nađu na putu. Njegov izumitelj dr. Robert Finkelstein, tvrdi da je razmišljanje da bi se mogao "hraniti" ljudskim leševima neutemeljeno, te da ovo robot - vozilo preferira biljnu hranu.

Bojazan postoji, kako kaže prof. Noel Sharkey jedan od osnivača Međunarodnog komiteta za kontrolu robotskog naoružanja.

"Možete ih trenirati koliko god hoćete ili im usaditi etičke principe, ali samo jedna greška može značiti propast. Čovjekovi postupci su objašnjivi, međutim sa mašinama će to da ide malo teže", rekao je prof. Sharkey.

Ukoliko se sa sigurnošću ne utvrdi da će robot prepoznati razliku između neprijatelja i civila, onda treba tražiti neke druge opcije. Dr. Finkelstein smatra da se sa robotima mogu izbjeći greške pravljene sa ljudima, te da su programirani tako da su greške svedene na minimum. Za razliku od čovjeka neće se bojati da izgube život ili se ponašati neodgovorno.

Bio ljudski faktor najjača ili najslabija karika u na bojnom polju, napredak u robotskoj tehnologiji se vidi iz dana u dan. Nebom iznad Afganistana već lete avioni na daljinsko upravljanje. Dolje na zemlji, priča je malo drugačija jer još uvijek postoje ograničenja.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: