Morski led na Antarktiku ekstremno nizak, naučnici upozoravaju da to može imati strašne posljedice
Istraživači upozoravaju da ova promjena može imati strašne posljedice za životinje poput pingvina koji se razmnožavaju i uzgajaju svoje mlade na morskom ledu. Osim toga, ovo također ubrzava globalno zagrijavanje smanjujući količinu sunčeve svjetlosti koja se odbija od leda natrag u svemir.
Obim antarktičkog morskog leda dostigao je vrhunac ove godine desetog septembra, kada je prekrio 16,96 miliona kvadratnih kilometara, što je najniži zimski maksimum od kada su satelitski zapisi počeli 1979. godine, saopćio je NSIDC. To je oko milion kvadratnih kilometara manje leda od prethodnog zimskog rekorda postavljenog 1986. godine.
NSIDC je u saopćenju naveo da su brojke preliminarne, a da će potpuna analiza biti objavljena sljedećeg mjeseca.
Na južnoj hemisferi godišnja doba su obrnuta sa morskim ledom koji uglavnom dostiže vrhunac oko septembra pred kraj zime, a kasnije se topi na najnižu tačku u februaru ili martu kako se ljeto bliži kraju.
Ljetnji opseg morskog leda na Antarktiku također je dosegao rekordno nizak nivo u februaru, nadmašivši prethodnu ocjenu postavljenu 2022. godine.
Arktik je bio teško pogođen klimatskim promjenama u protekloj deceniji, pri čemu se morski led brzo pogoršava jer se sjeverni region zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka.
Iako klimatske promjene doprinose topljenju glečera na Antarktiku, manje je izvjesno kako temperature zagrijavanja utiču na morski led u blizini južnog pola. Obim morskog leda tamo je rastao između 2007. i 2016. godine.
Pomak posljednjih godina ka rekordno niskim uslovima doveo je naučnike do zabrinutosti da bi se klimatske promjene konačno mogle pojaviti u antarktičkom morskom ledu.
Iako je Meier upozorio da je prerano reći, akademski članak objavljen ranije ovog mjeseca u časopisu Communications Earth and Environment ukazao je na klimatske promjene kao potencijalni faktor.
Studija je otkrila da zagrijavanje okeanskih temperatura, uglavnom uzrokovano emisijom stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim faktorom, doprinosi nižem nivou leda u moru od 2016. godine.
"Ključna poruka ovdje je da za zaštitu ovih smrznutih dijelova svijeta koji su zaista važni iz čitavog niza razloga nam je potrebno smanjenje naše emisije stakleničkih plinova", rekao je Ariaan Purich, istraživač morskog leda na australskom univerzitetu Monash koji je koautor studije, navedeno je u tekstu France24.
