Inovator iz Tuzle izumio specijalne naočale za borbu s koronom, investitori zainteresirani
Fikret Alić je redovni profesor na studijskom odsjeku Energetika i Termo-fluidni inženjering na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a do sada je osvojio 71 međunarodno priznanje za inovacije i različiti angažman u naučno-istraživačkom i istraživačko-razvojnom djelovanju iz oblasti toplotne i fluidne tehnike.
Tokom ove godine Alić je izumio filterske naočale s temperaturnim monitoringom, a za svoju kreaciju dosad je dobio dvije nagrade. Prvenstveno mu je pripala bronzana medalja na internacionalnom događaju Inventions vs. Corona, a potom se okitio i sa zlatom na Međunarodnom sajmu inovacija Arca 2020. u Zagrebu.
Alić je osmislio specijalno dizajnirane naočale koje jednim dijelom potpuno obuhvataju nos te istovremeno, kontinuirano, mjere temperaturu osobe. Kako nam pojašnjava ovaj vrsni inovator, s jedne strane, kompletne naočale su profilirane, sa šupljim krilima i okvirom kroz koji je omogućen nesmetan udisaj pročišćenog zraka koji prolazi kroz zamjenske filtere (FFP2/FFP3).
"Također, unutar šupljih krila mogu se instalirati, kao opcija i minijaturne germicidalne UV lampe za dodatnu inaktivaciju virusa koji prođu kroz prethodne zamjenske filtere. S druge strane, u sklopu šupljih krila nalaze se senzori temperature koji kontinuirano u području temporalne arterije (u dijelu sljepoočnice) mjere temperaturu osobe i signal šalju do mikrokontrolera. Ako je temperatura povećana ili se poveća u toku korištenja naočala indikatorska svjetlosna lampa će biti uključena. Navedeno svojstvo omogućava brzo dijagnosticiranje osobe s povišenom temperaturom", priča Alić za Klix.ba.
Također, stakla naočala uz funkciju mehaničkog zaustavljanja transmisije virusa ka očima, mogu biti zamjenska s ili bez dioptrije, sunčane i slično.
"Izdisaj zraka je preko nepovratnog ventila smještenog na komori za nos ali postoje i druge izvedbe. Naočale ne magle dok je u predjelu komore za nos obezbijeđena ugodna mikroklima. Naočale se pune kao i mobitel, a minijaturne baterije omogućavaju dugotrajan rad mikrokontrolera, svjetlosnih indikatora i drugih komponenti. Svakako, shodno velikom broju patentnih zahtjeva u sklopu ovog patentnog rješenja moguća je izrada širokog asortiman filterskih naočala", navodi Alić.
Primjena ovih naočala je u restoranima, kafićima, pri stomatološkom i medicinskom pregledu, u avionima te različitim životnim situacijama kada disanje na usta nije neophodno ili je nemoguće.
"Na navedenim mjestima primjena postojećih maski je neadekvatna i sprečava ostvarivanje cilja boravka u istim. Dok jedemo ili pijemo dišemo na nos te se na takav način možemo zaraziti jer boravimo na mjestima povećanih koncentracija aerosoli u zraku, odnosno skrivenih virusa u istim. Danas kada dolazite na posao temperaturu vam mjere pri ulasku u zgradu gdje boravite satima. Temperatura vam može porasti sat vremena nakon što ste došli na posao, a vi ćete to doznati tek sljedeći dan. U tom smislu može se pravovremeno utjecati na izolovanje potencijalno zaraženih osoba i pravovremeno sprečavanje transmisije virusa", pojašnjava Alić.
U okviru patentnih zahtjeva, sa simplificiranom verzijom ovih naočala izlazi se izvan okvira postojeće pandemije te se one mogu koristiti i u uvjetima zagađenog zraka, naročito u toku jesenjeg i zimskog perioda. U tom slučaju ova verzija naočala nema instaliran temperaturni monitoring, već se samo zrak pročišćava kroz zamjenske filtere.
Kada su u pitanju inovacije ovog profesora iz Tuzle, postoje one koje javno publikuje, ali višestruko je veći broj onih koje ne prezentira, a za koje pokušava pronaći adekvatnog investitora izvan BiH. Kako nam kaže, radi na radikalnim inovacija koje mogu generisati veći broj minornih, čime se direktno povećava i asortiman novih proizvoda.
"U relativno kratkom vremenu, tri su firme iz BiH izrazile zainteresiranost za investiranje u naočale te zasad to ide u dobrom smjeru koji može omogućiti komercijalizaciji proizvoda. U svakom slučaju ubrzo ću pokrenuti PCT prijavu te ponuditi rješenje i izvan BiH. Svakako, tržište za ovu vrstu inovacije je osigurano kako u kontekstu postojeće pandemije tako i nakon što ova situacija prođe. Ne treba zaboraviti zagađeni zrak koji je bio i ostat će problem u urbanim područjima, a gdje simplificirana verzija ovih naočala ima također primjenu.", navodi Alić.
Na naše pitanje da li su i u kojoj mjeri investitori danas zainteresirani za saradnju sa naučnicima, odnosno inovatorima, naš sagovornik navodi da u Bosni i Hercegovini ima mali broj inovativnih kompanija, u većem broju slučajeva mnoge domaće firme imaju tradicionalnu ili imitacionu strategiju.
"Imamo mnoštvo kompanija koje proizvode ono što se već proizvodi u drugim zemljama. Unutar ovih kompanija promjena nije pravilo nego prijetnja, stoga zadržavaju defanzivni status godinama. U takvim okolnostima, globalno smo tržišni sljedbenici, nismo inovacioni lideri, gubimo tržište te nismo konkurentni", kaže Alić.
Ukoliko želimo ubrzani razvoj, on navodi da mora postojati jaka veza između države, privrede i istraživačko razvojnih institucija, inovatora i slično. Ova veza treba biti zasnovana na partnerskom odnosu, zatim na generisanju novih proizvoda i radikalnom osvajanju tržišta.
"Država mora stvoriti ambijent za investitore kada ulažu svoj kapital u inovacije jer to uvijek ima visok faktor rizika. Država mora kompenzirati troškove investitora koji ulažu u inovacije, naročito u slučaju ako inovacija propadne iz bilo kojeg razloga. Dok se to ne desi, inovatori trebaju kontinuirano tražiti investitore izvan BiH, to bar danas ne predstavlja problem i na tome i sam radim", ističe Alić.
S druge strane, govoreći i položaju inovatora u BiH, ovaj višestruko nagrađivani naučnik navodi da on nije definiran, kao što je to u razvijenom dijelu svijeta.
"Decenijama je to tako i vjerovatno će ostati budući plate i ukupna primanja onih koji donose odluke o ulaganju u istraživanje i razvoj su konstante ili imaju tendenciju rasta, bez obzira kakav status BiH ima u odnosu na razvijeni svijet. Dok se ne desi promjena inovatori i svi oni koji se bave istraživanjem i razvojem trebaju se usmjeriti ka europskim fondovima i aplicirati na različite pozive, aplicirati kod inovativnih kompanija čiji je proizvodni program kompatibilan s ponuđenom inovacijom. Svakako, na vrijeme pokrenuti odgovarajuće procedure, prije svega PCT aplikaciju", dodaje on.
Skoro uvijek postoje među studentima vredniji i radoznaliji, koji žele više naučiti, koji imaju ideje i koji su spremni uložiti dodatne napore da bi se bavili istraživačkim radom. Tim studentima, kaže nam Alić, svakako treba posvetiti posebnu pažnju.
"Ako se država konačno sjeti ulagati bar tri posto bruto nacionalnog dohotka u nauku, inovacije, transfer novih tehnologija ujedno će time ulagati i u mlade ljude i spriječiti njihovu ekonomsku migraciju u razvijene zemlje", kaže nam Alić.
Ako se to ne desi i ako nastavimo s minornim ulaganjem u istraživanje i razvoj, ovaj tuzlanski stručnjak upozorava da će jaz između BiH i razvijenog svijeta biti mnogostruko veći u godinama koje slijede, a to donosi višestruke negativne posljedice.
