Spomenuta izložba je iz predsjedničke biblioteke Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije, posredstvom Veleposlanstva Rusije u BiH ustupljena Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a fotografije na izložbi su autentične s opisima na ruskom jeziku, priopćili su organizatori Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta Mostar" i Fondacija "Muzej Žitomislić".
Direktor Fondacije "Muzej Žitomislić" Dejan Dilberović kazao je kako je značajno što se ova izložba prikazuje u Žitomisliću jer je Sava Vladislavić bio jedan od najvećih dobrotvora manastira Žitomislić i davao je velike priloge i poklone u vidu knjiga, ikona i crkvenih predmeta.
"Nažalost, mnogo toga nije sačuvano, ali ipak postoje povijesni tragovi po kojima se vidi da je Vladislavić imao posebnu naklonost prema manastiru Žitomislić kao i da je bio posebno vezan za Hercegovinu", kazao je Dilberović.
Dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i predsjednik Glavnog odbora SPKD "Prosvjeta" Dragan Mastilović govorio je o liku i djelu grofa Save Vladislavića, koji je rođen 25. siječnja 1668. godine u Bosni i Hercegovini u Jaseniku kod Gacka u poznatoj vlastelinskoj porodici Vladislavića.
Školovao se u Dubrovniku gdje se počeo baviti trgovinom. Tu je upoznao ruskog diplomata grofa Lava Tolstoja, koji je ubrzo uočio njegove sposobnosti, a posebno njegovo dobro poznavanje političkih prilika u tadašnjim mletačkim i turskim posjedima na Balkanu i pridobio ga za rusku službu. Potom Vladislavić odlazi u Carigrad gdje je, pored trgovačkih poslova, stupio u rusku službu.
Vladislavić je cara Petra Velikog upoznao u Azovu 1702. godine, a nakon toga svoju političku i diplomatsku karijeru nastavlja u Moskvi, pa zatim opet u Carigradu, odakle godinu kasnije donosi Petru Velikom tajni diplomatski spis pod naslovom "Tajni opis Crnog mora".
"Sava je u Moskvi postao miljenik i savjetnik cara Petra Velikog, a potom i njegove nasljednice carice Katarine i osoba od njihovog najvećeg povjerenja. Najpovjerljivije i najosjetljivije političke i diplomatske misije povjeravane su upravo Savi Vladislaviću", kazao je Mastilović.
Titulu grofa stekao je 1725. godine, a zbog brojnih diplomatskih uspjeha i drugih usluga koje je učinio ruskoj imperiji Sava je od Petra Velikog i Katarine darovan brojnim imanjima, dvorcima i trgovačkim privilegijama.
To mu je omogućilo da izdašno pomaže pravoslavne crkve i manastire, posebice po Hercegovini i Crnoj Gori i tako stekne epitet velikog dobrotvora. Knjige i ostale crkvene predmete koje je Sava slao iz Rusije i danas se čuvaju u nekim crkvama i manastirima.
Umro je 17. juna 1738. godine u Sankt Peterburgu gdje je i pokopan u carskoj grobnici, u kripti Blagovještanske crkve Lavra Aleksandra Nevskog.
Izložba "Grof Sava Vladislavić" otvorena je za javnost do 25. oktobra.
