Murali kao "društveno angažovana" umjetnost koja mijenja izgled ulica, a doprinosi i kvaliteti života
Čengić je član udruženja Obojena klapa koje kroz svoj rad "unosi boju" u svakodnevnicu stanovnika, a istovremeno se zalažu se za afirmaciju i promociju ulične umjetnosti u društvu kroz oslikavanje murala, održavanje predavanja o historijatu i razvoju ulične umjetnosti te praktičnih radionica o tehnikama iste.
Ovo udruženje postoji od 2016. godine, a mimo njegovih članova, rijetki su oni koji se bave ovim vidom umjetnosti.
Ipak neki gradovi, poput Mostara, postali su galerija ulične umjetnosti. Mostar broji više od 200 murala, a umjetnici iz svih krajeva svijeta su fasade oronulih zgrada svojim djelima pretvorili u turističku atrakciju.
Obojena klapa svojim radom mijenja vizuru Sarajeva, a Čengić ističe da pored ove estetske vrijednosti ima i onu socijalnu.
"Umjetnost ne treba da nam da odgovore ili da riješi sve probleme na svijetu. Ona nas treba 'nagovoriti' ili 'natjerati' da razmišljamo i kritički promatramo svijet oko sebe. Ukoliko bar jedna osoba postavi sebi ono staro, dobro pitanje 'Šta je pisac htio da kaže?' kada vidi naš mural, možda će i doći do nekog odgovora, razmisliti o problemu koji smo htjeli da prikažemo, komentarišemo ili kritikujemo", poručuje Čengić.
"Međutim, problemi u društvu se ne rješavaju brzo i potrebno je puno mehanizama da bi se postigle promjene. Ipak, ako bar jedna osoba počne razmišljati tematici murala, uspjeh je postignut. Također, svjesni smo koliko je ulična umjetnost jak medij, a mišljenja smo da svaki umjetnik mora imati odgovornost prema svojoj publici jer ona ne može birati da li će njegovo djelo vidjeti ili ne. Naša publika su svi ljudi koji se kreću gradom", navodi dalje Čengić.
Umjetnička djela za budućnost svih
Još jedan način na koji svojim muralima mogu utjecati na okolinu jeste korištenje boja koje prečišćavaju zrak, a uzevši u obzir okruženje i zagađenost vazduha što je goruća tema u brojnim bh. gradovima svake zime to može biti izuzetan doprinos.
Upravo je svih 12 murala koji su nastali tokom prvog izdanja FASADA Festivala održanog 2021. godine kreirano uz pomoć fotokatalitičkih boja, a koje prečišćavaju zrak.
"Svih 12 murala na prvom FASADA Festivalu je oslikano ovim bojama. Prvi smo koji su ovu tehnologiju doveli u BiH, a smatramo da je itekako korisna i funkcionalna. Murali oslikani ovom bojom, dakle umjetnička djela, zaista pomažu budućnosti svih nas", poručuje Čengić.
Fotokatalitičke boje BOYSENxKNOXOU koje su korištene za izradu murala u dodiru sa svjetlošću hemijskom reakcijom uništavaju štetne mikroorganizme u zraku.
Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
"IOM u Bosni i Hercegovini, kroz svoj projekt 'Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative' (BHRI) prošle je godine podržala umjetnike iz cijele BiH u nastojanju da se oživi i omasovi bh. ulična umjetnička scena. Tada je, kroz prvi festival ulične umjetnosti 'Fasada' u Sarajevu, 16 mladih umjetnika spojem umijeća i mašte kreiralo 12 murala, i to u općinama: Ilidža, Novo Sarajevo, Stari Grad i Centar. Procijenili smo da je izuzetno važno dati mladim ljudima mogućnosti i alate da adekvatno izraze svoj aktivizam, stavove, viđenja i nade, a ovaj je festival bio sjajna prilika za to", kazali su nam ranije iz IOM-a.
Čengić ističe kako i domaće institucije sve više prepoznaju značaj murala i ulične umjetnosti.
"Ministarstvo Kulture i sporta Kantona Sarajevo drugu godinu za redom podržava FASADA Festival. Prvo izdanje Festivala je podržala Vlada Kantona Sarajevo, ne novčanom pomoći, ali u procesu dobijanja dozvola itekako", navodi.
Još jedna platforma koja podržava ovakve projekte jeste Kreativna Evropa tj. program Evropske komisije za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru.
Navodeći na zvaničnoj stranici da su kultura i sloboda stvaranja ključne za Evropsku uniju i njezine građane i građanke jer doprinose jačanju demokratija i vrijednosti - podržavanjem udruženja poput Obojene klape to se "preljeva" i na ulice Bosne i Hercegovine.
Čengić navodi da će ove jeseni aplicirati na jedan od projekata upravo Kreativne Evrope: "U septembru se bacamo na posao s jednim projektom koji okuplja osam evropskih država".
Od birokratije do unapređenja kvalitete života
Dok ekipa Obojene klape vrijedno radi na uljepšavanju ulica grada, prepreku u tome im predstavlja birokratija.
"Birokratija je velik problem pri realizaciji naših projekata. Proces dobijanja dozvole za oslikavanje murala je pre komplikovan i pre dugotrajan. To često i uplaši naše partnere i donatore, pa odustanu od saradnje sa nama", pojašnjava Čengić.
Ipak, ističe da će se uhvatiti u koštac i s rješavanjem tog "problema": "Trenutno pripremamo nacrt novog zakona koji će regulisati uličnu i umjetnost u javnom prostoru, zajedno sa jednim elaboratom putem kojeg ćemo unaprijed odrediti potencijalne lokacije za nove murale. Proces je dug i vjerujem težak, ali neko se mora i tim baviti".
Nedavni primjer uklanjanja murala u sarajevskom naselju Grbavica privukao znatnu pažnju javnosti, a Čengić ističe da mu je drago zbog toga jer je to pokazatelj koji je značaj umjetničkih djela u javnom prostoru.
"Drago mi je da je uklanjanje murala na Grbavici izazvalo veliku pažnju naše javnosti. To je pokazatelj koliko zapravo umjetnička djela u javnom prostoru znače našim sugrađanima i koliko uljepšavaju naš životni prostor, a samim tim i povećavaju kvalitet života. Ja sam znao da će mural biti uklonjen od prvog dana oslikavanja, tako da me vijest o njegovom krečenju nije iznenadila. Ne bih tu miješao ni politiku, ni poslovanje. Bilo je šta je bilo, a mi smo dobili potencijalnu lokaciju za novi mural", zaključuje.
Uz sve navedeno Čengić ističe da funkcija murala ne mora biti nužno socijalna niti da svaki oslikani zid mora biti "društveno angažovan".
"Nekad je jednostavan i lijep mural koji ne nosi društveno angažovanu tematiku, društveno angažovaniji od onih koji to zapravo i jesu", zaključuje.
