Brojni kulturni djelatnici, osobe iz javnog života, predstavnici međunarodne zajednice i nevladinog sektora došli su danas u Zemaljski muzej da bi na simboličan način jednosatnim dežurstvom u Muzeju ukazali na potrebu otvaranja ove, jedne od najznačajnijih državnih institucija kulture.
U razgovoru s medijima ocijenili su da zatvaranje Muzeja ima političke konotacije, zbog čega su pozvali odgovorne da iznađu načina da riješe status svih sedam institucija kulture koje su od državnog značaja za BiH.
Blago Zemaljskog muzeja BiH zatvoreno je već gotovo tri godine, zbog čega je Udruženje Akcija Sarajevo u suradnji s partnerskom organizacijom Mediacentar Sarajevo, a u okviru Projekta održivosti civilnog društva u BiH i uz podršku USAID-a, organiziralo ovu aktivnost.
Jedan od onih koji su danas dali podršku akciji "Ja sam Muzej" bio je i kulturni djelatnik Ivica Šarić koji je ocijenio ovu akciju pozitivnim pomakom ka rješenju pitanja sedam kulturnih institucija od državnog značaja, ali i da se kultura shvati onako kako to priliči zemlji koja stremi euroatlantskim integracijama.
- Na mogu izgovoriti riječi koje bi analizirale zatvaranje Muzeja koji odražava sliku cjelokupne kulturno-povijesne stvarnosti, zatvorimo ono što o nama pokazuje sve pozitivno, a pravimo toliko negativnih stvari - naveo je Šarić.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci također je ohrabren ovom idejom zbog čega je odlučio pridružiti se dežurstvu u Muzeju da bi na taj način dao podršku onima koji žele da Zemaljski muzej bude otvoren, jer "muzej je muzej samo onda kada je otvoren, muzej iza zatvorenih vrata je napuštena zgrada".
"Ta zgrada može biti sama po sebi spomenik kulture kao takav, ali muzej bez posjetilaca nema svrhu niti funkciju. Naučili smo gorku lekciju - Muzej nikome ne nedostaje, zato što osim sporadičnih pokreta niko se nije previše bunio što je Muzej zatvoren", istaknuo je Finci.
Ukazujući i na činjenicu da postoji odgovornost države zbog zatvaranja Muzeja, Finci kaže da dio odgovornosti snosi i rukovodstvo Muzeja jer nije napravilo pravi red poteza da prevaziđe stanje u kojem se Muzej nalazi jer institucije kulture u svijetu nisu u potpunosti na budžetu nego jedan dio sredstava osiguravaju im države, a drugi dio sami iznalaze.
U okviru ove akcije u prostoru Botaničke bašte Muzeja, kod Zgošćanskog stećka, naučno predavanje o genetičkom i ilirskom naslijeđu ovih prostora održali su prof. dr. Damir Marjanović i prof. dr. Salmedin Mesihović.
Profesor Marjanović govoreći o genetičkom naslijeđu u BiH kazao je da je cilj demistificirati sve ono što se pričalo na ovim prostorima o onome šta BiH ima u vezi s genetikom, a naglasio je da se samo znanošću može pokazati koliko ima bogatstva u genetičkom diverzitetu ljudi koji žive na ovim prostorima.
Za njega je izuzetno važna svaka promocija svrhe Muzeja, a njegova svrha je upoznavanje novih generacija o onome što jeste i što je bila Bosna i Hercegovina.
Profesor Mesihović je kazao da Zemaljski muzej čuva najviše onoga što je pronađeno iz ilirskog perioda, dodajući da su upravo artefakti iz tog perioda najvrednije blago Muzeja koje se mora sačuvati da bi i buduće generacije čuvale to naslijeđe.
Mesihović kao antički historičar upozorio je da kada se želi uništiti jedan narod prvo se uništava njegovo kulturno naslijeđe, podsjećajući da su i stari Rimljani prvo uništavali kulturna naslijeđa naroda, a potom pod motom romanizacije kazali da donose veću kulturu.
Dežurali su danas u Muzeju i Ognjen Blagojević, članovi Udruženja Čeha "Češka Beseda“ Sarajevo sa zamjenicom ambasadora Republike Češke Klarom von Kriegsheim Kadlecovom, Stela Kovačević i mnogi drugi.
"Kritična masa" biciklista u Sarajevu, također, će danas podržati ovu akciju i krenuti svoj počasni krug upravo ispred Zemaljskog muzeja BiH.
