{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Za Bajram jedite umjereno: Za vrijeme praznika 30 posto više poziva hitnoj pomoći

3.10.2014. u 17:21
156
113
Za Bajram jedite umjereno: Za vrijeme praznika 30 posto više poziva hitnoj pomoći
156
Za Bajram jedite umjereno: Za vrijeme praznika 30 posto više poziva hitnoj pomoći
Foto: Arhiv/Klix.ba
Kurban-bajram, islamski blagdan koji počinje u subotu, 4. oktobra, je vrijeme uživanja u društvu porodice i prijatelja, vrijeme uživanja u dobroj hrani - tradicionalnim bajramskim specijalitetima, ali i vrijeme u kojem treba biti umjeren.
Broj hitnih intervencija, poziva, kao i broj pacijenata koji se jave u ambulante Hitne pomoći u Sarajevu za vrijeme praznika kao što su bajrami, Nova godina ili Prvi maj se "tradicionalno" poveća za 30 posto, potvrdila je u razgovoru za portal Klix.ba prim. dr. Amra Bašić Živodinović.

Prejedanje dovodi do toga da sva cirkulacija bude preusmjerena na želudac, koji onda postaje organ koji najviše radi. Iako čovjek koji je dobrog zdravstvenog stanja u tim slučajevima osjeća uglavnom samo pospanost, mogu se javiti i veće i ozbiljnije zdravstvene tegobe.

Mučnina, povraćanje, dijareja, aktiviranje čira na želucu



Najčešći simptomi opterećenja gastrointestinalnog trakta koji se javljaju usljed prejedanja i konzumiranja previše masne hrane su mučnina, povraćanje, dijareja, bolovi u želucu, pojačano lučenje želučane kiseline itd. Također, može doći i do simptoma ishemije (stanje u organizmu izazvano lokalnim prekidom krvotoka, u kojem pojedina tkiva ne primaju dovoljnu količinu kiseonika iz krvi zbog narušene cirkulacije u krvnim sudovima koji ih opskrbljuju), kao i aktiviranja čira na želucu.

"Kad je organizam bolestan, onda on dodatno trpi, pogotovo ukoliko pacijent već od ranije ima ishemiju ili slabu prokrvljenost, bilo mozga ili srca", pojasnila je dr. Bašić Živodinović, dodavši kako su prejedanje, pretilost i loša ishrana uzroci mnogobrojnih zdravstvenih problema.

Dodala je kako osobe koje pate od šećerne bolesti sebi ni u kom slučaju ne bi smjele dopustiti prejedanje, te istaknula važnost fizičke aktivnosti.

"Ukoliko ste fizički aktivni, možda možete i više pojesti, no ukoliko samo sjedite i jedete, onda morate povesti računa o tome kako i šta. Inače, najpravilnija ishrana je pet obroka dnevno", kazala je dr. Bašić Živodinović.

"Ne morate pojesti cijeli obrok"



Činjenica je, smatra naša sagovornica, da su praznici poseban period kada čovjek izložen većim iskušenjima, a tradicija nalaže da se u tom periodu obiđe što više porodica, te da se "kod svakog proba ponešto".

"Svi znaju kakav je pravilan način ishrane, a najbolji savjet koji se može dati jeste da sve to što probate, pokušate konzumirati u manjim količinama nego što bi inače, ne morate pojesti cijeli obrok", kazala je kroz smijeh dr. Bašić Živodinović.

Također, stručnjaci savjetuju da slušajte svoje tijelo i želudac, da ne jedete brzo i da obratite pažnju na temeljno i duže žvakanje hrane.

Dr. Bašić Živodinović je pojasnila kako se u hitnu pomoć najčešće ljudi srednje životne dobi, a zdravstveni radnici im najčešće, ukoliko su u pitanju osobe koje nisu zdravstveno ugrožene, daju lijekove koji će pomoći varenje ili spriječiti dijareju, kao i objasne da im lijekovi tu neće mnogo pomoći, te da je potrebno sačekati da to organizam sam provari.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: